struka(e): |

California [kæləfɔ:'ɹn·jə], savezna država na obali Tihog oceana, treća po veličini i najveća po broju stanovnika u SAD‑u; obuhvaća 410 793 km² s 37 253 956 st. (2010). Između planinskoga primorja (Primorsko gorje ili Coast Ranges) s uskom obalnom ravnicom na zapadu i gorja Sierra Nevada na istoku pruža se prostrana californijska središnja nizina – Central Valley (Sacramento Valley, San Joaquin Valley). Klima je suha s umjereno toplim ljetima zbog utjecaja hladne Kalifornijske struje; prema unutrašnjosti ekstremne vrijednosti rastu. Godišnja količina oborina 350 do 500 mm. U južnom dijelu nalazi se pješčana pustinja Mojave, a u istočnom dijelu tektonska depresija (–86 m) Death Valley. California je ekonomski najjača američka savezna država. U industrijskoj proizvodnji ističe se elektronička industrija (proizvodnja računala i elektroničkih uređaja ostvaruje oko 40% izvoza Californije) razvijena osobito u Silicijskoj dolini (Silicon Valley), a važne su i proizvodnja automobila, zrakoplova i dijelova zrakoplova, prehrambena industrija te proizvodnja i preradba nafte (na trećem mjestu u SAD‑u) i prirodnog plina. Moderno poljodjelstvo orijentirano na specijalne kulture (agrumi, voće, pamuk i dr.; umjetno se natapa oko 55% obrađenih površina), stočarstvo, peradarstvo i ribarstvo osiguravaju Californiji prvo mjesto u SAD‑u u poljoprivrednoj proizvodnji. California daje oko 90% američke proizvodnje vina (doline Napa i Sonoma). Bogata naftonosnim poljima i ležištima ruda olova, bakra, srebra, cinka i zlatonosnih ruda, California jedina ima u SAD‑u ležišta bora, potaše, sadre, asfalta, žive i volframa. Veliko značenje ima filmska i televizijska industrija sa središtem u Hollywoodu. Jaka sveučilišna središta (Berkeley, Los Angeles, San Francisco, Palo Alto), centri za ispitivanje svemira i astronomski opservatoriji (Mt. Wilson, Mt. Palomar) i slične institucije govore o kulturnoj i znanstvenoj aktivnosti Californije. Los Angeles i Long Beach, glavna trgovačka i industrijska središta južne Californije, središta su metropolitanskoga područja u kojem živi više od 50% sveukupnoga stanovništva Californije. San Francisco je središte metropolitanskoga područja sjevernog dijela (7,1 mil. st. s područjem San Pabla, 2010). Glavni je grad Californije Sacramento (466 488 st., 2010). God. 1869. California je transkontinentalnom željezničkom prugom spojena s istočnim područjem SAD-a. Željeznička je i cestovna mreža gusta, a zračni promet živ. Long Beach, Los Angeles, San Diego i Richmond ubrajaju se među najprometnije luke SAD-a. Ljetovališta i kupališta Santa Barbara, Santa Cruz, Santa Monica i dr., te nacionalni park Yosemite, Death Valley, pustinja Mojave i popularni Disneyland središta su razvijenoga turizma. – Prastanovnici Californije bili su Indijanci, uglavnom lovci i skupljači; na području današnje Santa Barbare neki su se bavili ribarstvom, a duž rijeke Colorada povremeno ratarstvom. Španjolski pomorac Juan Rodríguez Cabrillo otkrio je 1542. zaljev San Diego, ali Španjolci nisu ništa poduzeli kako bi to područje kolonizirali. God. 1579. vjerojatno se F. Drake iskrcao sjeverno od San Francisca, a 1602–03. Sebastián Vizcaíno otkrio je zaljev Monterey. Određena ruska i engleska kolonizacijska djelatnost potaknula je Španjolce da uspostave kontrolu nad Californijom, svojim najsjevernijim američkim posjedom. God. 1769. vojna ekspedicija, koju je vodio Gaspar de Portolá i u pratnji misionarske skupine franjevca Junípera Serre, utemeljila je uporište i misiju u San Diegu, a iduće god. uporište u Montereyu. Ipak do većega španjolskoga naseljivanja nije došlo. Najveći španjolski napor bilo je osnivanje 21 misije između San Diega i Sonome, koje su privukle velik dio indijanskog stanovništva i postale središtima obrta i poljodjelstva. Kada je Meksiko proglasio svoju neovisnost o Španjolskoj, Donja California (španj. Baja California) i Gornja California (španj. Alta California) došle su pod njegov suverenitet (1821). Od 1841. dolaze prve organizirane skupine naseljenika iz SAD-a. Za američko-meksičkog rata (1846–48) SAD je okupirao Donju i Gornju Californiju. Ugovorom o miru u Guadalupe Hidalgu (1848) morao je Meksiko Sjedinjenim Državama odstupiti Gornju Californiju (Donja California vraćena je Meksiku), koja je 9. IX. 1850. ušla kao tridesetprva država u sastav SAD-a. Otkriće zlata u prilazima Sierra Nevadi (današnji Sacramento) 1848. izazvalo je tzv. zlatnu groznicu neviđenih razmjera. Desetci tisuća pustolova sa svih strana svijeta nagrnuli su u Californiju, a to je dovelo do bezakonja, nasilja, oskudice i gladi, ali i do njezina nagloga gospodarskoga uspona u XIX. st. – Za Američkoga građanskog rata California je ostala uz države Sjevera, a njezino zlato pridonijelo je pobjedi u ratu. Izgradnja glavnih željezničkih linija (Central Pacific, 1869; Southern Pacific, 1877) znatno je pridonijela gospodarskom razvoju Californije.

Citiranje:

California. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/california>.