struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Celebes ili Sulawesi [sulawe'si] (indonezijski), jedan od četiriju velikih otoka u sastavu Indonezije, karakterističan po obliku što mu ga daju četiri velika poluotoka odvojena prostranim zaljevima (Tomini, Tolo i Bone ili Boni); obuhvaća 174 600 km²; podijeljen u pet pokrajina, s okolnim otočjem obuhvaća 188 522 km² s 16 331 618 st. (2010; pretežito muslimani). Duljina obale iznosi 5680 km. Srednji dio otoka sastoji se od starih škriljevaca i eruptiva, a rubovi od tercijarnih naslaga. Na otoku prevladava planinsko-brdovit krajolik (najviši vrh Rantekmario, 3478 m) ispresijecan dubokim gudurama. U unutrašnjosti su mnoga jezera (Towuti, Poso i dr.) i više aktivnih vulkana (Soputan i dr.). Celebes ima ekvatorsku klimu s jednolikim, visokim temperaturama (oko 26 °C). Godišnja količina oborina iznosi 1500 do 5000 mm; zavale u unutrašnjosti dosta su suhe (500 mm). Obalno područje pretežito je pod šumama, koje daju skupocjeno drvo (ebanovina, tikovina; ratan palme). U unutrašnjosti prevladavaju savane. Fauna se odlikuje neobičnim vrstama, u kojima ima više azijskih nego australskih elemenata. Najveći dio stanovništva živi u obalnom pojasu (najviše na jugozapadu te na sjeveroistočnome dijelu otoka), a sastoji se pretežito od europeiziranih plemena Makasar, Bugi i Minahas; u slabo naseljenoj unutrašnjosti žive plemena Toraja. Gospodarsku važnost za otok imaju ležišta ruda nikla (najbogatija u Indoneziji), zlata i bakra te obalni pojas s kulturama saga i kokosovih palmi (glavni proizvođač kopre u Indoneziji), kaučukovca, duhana, začina (klinčić, muškatni oraščić i dr.), kave, kakaovca. U tom području uzgajaju se i kukuruz, jam (dioskoreja), manioka, riža. Ribarstvo, uzgoj morskih rakova za izvoz; proizvodnja morske soli; brodogradnja. Nedostatak prometnih veza s unutrašnjošću koči razvoj i mogućnost iskorištavanja toga dijela otoka. Ceste su izgrađene samo na sjeveru i jugu; željezničke pruge nema. Glavni grad i luka Makasar (Makassar; prije Ujung Pandang) leži na jugozapadnome kraju otoka. Na sjeveru je važna luka Manado. Zračne luke: Makasar, Manado, Gorontalo, Kendari, Poso i Palu. – Od XV. st. jug Celebesa bio je pod javanskim Carstvom Majapahit, a u XVI. st. sjever je došao pod Sultanat Ternate. Prva europska trgovačka uporišta utemeljili su Portugalci u prvoj polovici XVI. st., a tijekom XVII. st. potisnuli su ih Nizozemci, koji su 1607. sklopili ugovor sa sultanom od Makasara. U dugotrajnim borbama (do početka XX. st.) s domaćim, pretežito muslimanskim stanovništvom, oni su konačno uspjeli zavladati čitavim otokom. God. 1942–45. Celebes je bio pod japanskom okupacijom. Nakon II. svjetskog rata ušao je u sastav Republike Indonezije (1949).

Citiranje:

Celebes. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/celebes>.