STRUKE:

akvedukt

ilustracija
AKVEDUKT, konstrukcija nadzemnih vodova rimskih akvedukta Pont-du-Gard i Segovia
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

akvedukt (latinski aquaeductus: vodovod), mosna građevina za provođenje vode preko neravna zemljišta, dolina, provalija, rijeka i drugih zapreka. Prvotno vodovod u širem smislu, građevina koja se sastojala od kanala, brdskih proboja i mostova, a služila je za dovođenje vode prirodnim padom od izvora do naselja. Rimljani, a prije njih Grci, Babilonci, Asirci i drugi, gradili su takav tip vodovoda jer nisu poznavali zakon o spojenim posudama, pa su vjerovali da dovod vode mora biti u neprekidnom padu.

U okolici Rima, u Italiji i nekadašnjim rimskim provincijama ima mnogo ostataka akvedukata. Čuven je akvedukt Pont du Gard u južnoj Francuskoj, na tri kata, s visinom gotovo 50 m iznad rijeke. Vrlo je poznat akvedukt Segovia u Španjolskoj, a visinom se isticao i akvedukt u Spoletu u Italiji (130 m). U Hrvatskoj su najbolje uščuvani ostatci akvedukta pokraj Splita, dugog 9 km, od toga nadsvođenih 670 m, kojim se voda prebacivala od izvora rječice Jadra podno Mosora do Dioklecijanove palače. Nakon obnove 1878–79. ponovno je u uporabi. U sjevernoj Dalmaciji nađeni su ostatci akvedukta od Plavnog polja do Burnuma i onoga kojim se od Boljkovca opskrbljivala vodom Aenona (Nin). Asseria (Podgrađe kraj Benkovca) dobivala je vodu akveduktom od Čatrnje, a nađeni su i ostatci akvedukta kraj Scardone (Skradin) te na Pagu kraj Cisse (Caska) i Novalje. Antički Jader (Zadar) imao je dva akvedukta (Biba kraj sela Vrane–Zadar i Botina–Zadar). Ostatci rimskih akvedukta nađeni su i u Sisku te u Istri (Rovinj, Barbariga, Brijuni i drugdje).

Akvedukt kao most koji služi samo za provođenje vode i danas se gradi i upotrebljava. Voda se provodi otvorenim tokom, zatvorenim kanalom ili cijevima, a prema namjeni on može služiti za opskrbu vodom naselja ili industrijskih postrojenja, to jest biti dio vodovodne mreže, može u obliku otvorenoga kanala s prirodnim padom služiti u melioracijske svrhe, za provođenje bujica preko prometnica u brdskim predjelima ili biti u sastavu plovnih kanala. Akvedukt kao dio vodovodne mreže danas se zbog velikih troškova gradnje primjenjuje vrlo rijetko, iako ima i velikih prednosti pred tlačnim cjevovodom ukopanim u zemlju (na primjer dugotrajnost, olakšani popravci). U novije su doba u vodovodnoj mreži sagrađeni akvedukti u Beču, Parizu, Moskvi i drugdje.

akvedukt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1281>.