STRUKE:

Čazma

Čazma, grad na sjeverozapadnim obroncima Moslavačke gore, 31 km jugozapadno od Bjelovara; 2804 st. (2011). Leži na 144 m apsolutne visine, uz rijeku Česmu. Župna crkva sv. Marije Magdalene trobrodna je romaničko-gotička crkva s četverokutnim svetištem, transeptom, dvjema kraćim bočnim lađama i dvama bočnim zvonicima (najveća romanički zasnovana crkva u sjevernoj Hrvatskoj). Barokizacijom je u XVIII. st. dobila svodove, oltare, orgulje i propovjedaonicu; u njoj su vrijedne barokne slike (Marija Magdalena, rad I. Zaschea). Drvna (pokućstvo i dr.) industrija, tvornica elektrotehničkih proizvoda; kamenolom. Veliko autotransportno poduzeće (Čazmatrans, osn. 1949). Radiopostaja. U okolici ležišta nafte. Rodno mjesto botaničara I. Horvata, operne pjevačice Z. Gjungjenac i dr. – Kao posjed i naselje navodi se već potkraj XI. st., kada ju je kralj Ladislav zajedno sa susjednom Dubravom i Ivanićem darovao novoosnovanoj Zagrebačkoj biskupiji. God. 1232. zagrebački biskup Stjepan II. uredio je ondje poseban kaptol s prepoziturom, koji se ubrzo razvio u vjerodostojno mjesto (locus credibilis). Crkva sv. Marije Magdalene uređena je kao župna, a crkva sv. Duha kao sjedište prepoziture i kaptola. Oko 1290. Čazma je postala slobodno trgovište (libera villa Chasmensis). Duhovni su život obogatili i dominikanci, koji su ondje izgradili svoj samostan. Čazmu su 1552. osvojili Osmanlije, ondje osnovali sjedište sandžaka, a napustili su je oko 1595. i sjedište prenijeli u Pakrac. Početkom XVII. st. ponovno je sagrađena tvrđava, a počelo je i novo naseljavanje čazmanskoga prostora. U doba borbi s Osmanlijama Čazmanski je kaptol napustio Čazmu i smjestio se u Zagrebu. Početkom XIX. st. bio je u Lepoglavi, da bi ubrzo 1811. bio preseljen u Varaždin. U Čazmi je bilo i sjedište arhiđakonata, koji je u osmanskim prodiranjima izgubio mnogobrojno stanovništvo. Do novoga naseljavanja tog prostora dolazilo je postupno od polovice XVII. st. Čazma je danas gospodarsko i kulturno središte sjeverne Moslavine.

Čazma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13212>.