STRUKE:

Dnjepar

ilustracija
DNJEPAR, brana Dnjeproges
ilustracija1ilustracija2

Dnjepar (ruski Dnepr/Днепp [dn’epr], bjeloruski Dnjapro/Дняпpo [dn’apro'], ukrajinski Dnipro/Днiпpо [dn’ipro'], u antičko doba Borysthenes), rijeka u istočnoj Europi; po duljini (2285 km) i veličini porječja (504 000 km²) treća u Europi. Izvire u Valdajskome visočju (zapadna Rusija), teče kroz lesna i stepska područja (Bjelorusija); kraj grada Dnjepra (prije Dnjepropetrovsk) protječe 66 km dugom granitnom klisurom. Utječe deltastim ušćem (Dnjeparski liman; 640 km²) u Crno more. Desni glavni pritoci: Berezina, Pripjat, Ingulec; lijevi: Sož, Desna, Sula, Psjol, Vorskla. Plovni pritoci: Pripjat, Berezina i Desna. Sustavom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom, odnosno s baltičkim primorjem. Zaleđen je od prosinca do ožujka ili travnja. Plovan 1667 km od ušća: mjestimice se plovidba odvija pobočnim kanalom. Pad rijeke, koji kraj grada Dnjepra iznosi 31 m, iskorišten je za izgradnju velike brane DnjeproGES, koja zatvara akumulacijsko jezero (420 km²). Duž toka rijeke izgrađen je niz hidroelektrana (Kijevska, Kanevska, Kremenčugska, Dnjeprodzeržinska, Dnjeproges, Kahovska, Dnjeproges II). Iskorištava se i za natapanje. Na obalama Dnjepra leže gradovi: Smolensk (Rusija), Mogilev (Bjelorusija), Kijev, Kamenskoe (prije Dnjeprodzeržinsk), Dnjepar (Dnjepropetrovsk), Zaporožje, Nikopolj i Herson (Ukrajina).

Dnjepar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15630>.