Dózsa [dọ:'žα], György, vođa bune madžarskih seljaka (?, 1475 – ?, 1514). Pripadnik sitnog erdeljskog plemstva. Istaknuo se u prijašnjim protuturskim ratovima. Kada je ostrogonski nadbiskup Toma Bakač 1514. objavio križarski rat protiv Osmanlija, na čelo seljačke vojske križara (kuruca) postavio je Dózsu. Velik priljev seljaka u križarsku vojsku plemići su pokušavali spriječiti drastičnim mjerama. Ti su postupci bili povod Dózsinoj seljačkoj buni. Kralj je zabranio križarsku vojnu, a nadbiskup je pod prijetnjom anateme opozvao svoj proglas o križarskom ratu. U četveromjesečnim borbama seljačka je vojska odnijela više pobjeda i prodrla u Erdelj, gdje je osvojila mnoge utvrđene gradove. Za opsade Temišvara Dózsinu seljačku vojsku napala je i porazila vojska Ivana Zapolje 15. VII. 1514. Sam Dózsa bio je zarobljen i okrutno pogubljen. Prema svjedočenju suvremenika, cijela seljačka vojska imala je 100 000 boraca, od kojih su nakon poraza plemići poubijali 70 000.
