STRUKE:

Drijeva

Drijeva, srednjovjekovno trgovište na donjoj Neretvi, današnje naselje Gabela. Ime je dobilo po staroslavenskoj riječi za lađu (drijevo), a u izvornoj građi na latinskom jeziku naziva se portum Narenti te forum ili mercatum Narenti. Drijeva su se u srednjem vijeku razvila u trgovačko središte preko kojega se odvijala trgovina između primorja i zaleđa. U Drijevima se trgovalo različitom robom, najčešće žitom, solju, pa čak i robljem iz Bosne. Prvi se put spominju 1186. u ugovoru između srpskog velikog župana Stefana Nemanje i Dubrovnika, kojim se jamči dubrovačkim trgovcima sloboda trgovanja u Drijevima. U XIII. st. Drijeva su dijelila sudbinu Zahumlja, a oko 1280. bila su u vlasti Đorđa, sina kneza Andrije. Na početku XIV. st. bila su pod srpskom vlašću, a 1303. Dubrovčani se prvi put spominju kao zakupnici drijevske carine. Oni su, međutim, gospodarima Drijeva za trg plaćali godišnju zakupninu i do 6000 dukata (1356). Od 1326. do početka XV. st. Drijeva su bila u vlasti bosanskih vladara, s prekidom od 1357. do 1382., kada su bila u vlasti hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca. Od 1404. bila su u posjedu vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, od 1410. vojvode Sandalja Hranića, od 1435. vojvode i hercega Stjepana Vukčića Kosače, a privremeno 1444. u rukama bosanskoga kralja Stjepana Tomaša. Vojvoda je Sandalj dijelio drijevsku carinu s Radivojevićima (Vlatkovićima) i Pavlovićima, a herceg Stjepan ju je sam ubirao. God. 1448. osmanske čete spalile su Drijeva, a 1452. Mlečani su podigli novo naselje na desnoj strani Neretve. Nakon hercegove smrti 1466. Drijeva proživljavaju teške dane te su ih najkasnije 1493. zauzeli Osmanlije i ondje postavili svojega emina da ubire drijevsku carinu.

Drijeva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16252>.