drozdovi (Turdinae), por. ptica pjevica iz reda vrapčarki (Passeriformes) s više od 300 vrsta. Odlikuju se dugačkim kljunom i vitkim nogama. Nastanjuju gotovo cijeli svijet. Uglavnom su stanovnici šuma, a u potrazi za hranom pretežno borave na tlu. Odlični su pjevači. Gnijezda grade u grmlju i na drveću. Bez obzira na obojenost roditelja, mladi su uvijek šareni sa svijetlijim pjegama. Najpoznatiji rodovi: pravi drozdovi (Turdus), stjenjarke (Monticola), batići (Saxicola), bjeloguze (Oenanthe), crvenrepke (Phoenicurus), slavuji (Luscinia), crvendaći (Erythacus) i dr.
Pravi drozdovi (Turdus) najbrojniji su rod s oko 160 vrsta. U našim krajevima žive kao stanarice: drozd imelaš (Turdus viscivorus), najveći je, dug do 27 cm, planinski kos (Turdus torquatus), iz visokoplaninskih bukovih šuma, crn je, s bijelom pjegom na grlu, i kos (Turdus merula), iz šuma, parkova i naseljenih mjesta, mužjaci su crni sa žutim kljunom, ženke smeđe. Sa sjevera se zimi sele u naše krajeve: drozd bravenjak (Turdus pilaris), pepeljaste boje s crnim repom, mali drozd (Turdus iliacus), crvena potkrilja (samo za proljetne i jesenje seobe) i drozd cikelj (Turdus philomelos), odozgo zelenkastosiv. (→ kos, crni)
