Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika (DHK), udruga osnovana 1900. u Zagrebu sa svrhom »da se književnici udruže i podupru te da bez obzira na političke smjerove unapređuju hrvatsku književnost«, »da zaštićuje interese i diže ugled književničkog staleža« te »potpomaže prave članove i njihovu siročad«.

God. 1897. u sastavu tadašnjega Društva hrvatskih umjetnika neformalno je djelovao Klub hrvatskih književnika, kojemu je glavni pokretač bio M. Dežman, a 1898. održan je prvi neformalni dogovor o osnutku DHK te izrađen prijedlog pravilnika. Matica je 1899. poduprla osnutak DHK izvan Matice. Vlada je 17. III. 1900. potvrdila pravila budućega društva. Osim svrhe, pravilima su uspostavljene četiri kategorije članova: pravi članovi, zakladnici, utemeljitelji i izvanredni članovi. Na osnivačkoj skupštini 22. IV. 1900. u nazočnosti 103 književnika za prvoga predsjednika izabran je I. Trnski. God. 1906. počeo je izlaziti mjesečnik DHK Savremenik. Potkraj 1908. utemeljena je edicija Suvremeni hrvatski pisci, posebice zapažena pod uredništvom J. Benešića (1909–20). U njoj je objavljen i glasoviti zbornik Hrvatska mlada lirika (1914). Prvih godina nastavljeno je približavanje Matice i Društva Matičinom potporom Suvremenih hrvatskih pisaca i Savremenika kao mogućega zajedničkog časopisa. Istodobno su se u Društvu zauzimali za književno jedinstvo Hrvata i Srba, a bilo je prijedloga da se izdaje i zajednički književni list. Vladinom naredbom od 1914. obustavljeno je djelovanje Društva zbog ratnoga stanja. Obnova rada DHK nakon rata bila je u znaku potpore jezičnomu i pravopisnomu objedinjavanju Hrvata i Srba. Posustajući pred konkurencijom novopokrenutih časopisa, a zbog deficita DHK i propalih dogovora s Maticom hrvatskom, Savremenik je 1922. prestao izlaziti, privremeno je obnovljen 1923., a potom ponovno obustavljen 1924–26. Pokrenuto je i pitanje Društva jugoslavenskih književnika, a na prijedlog Udruženja književnika u Beogradu »da se svi književnici iz naše države ujedine u jedno udruženje«, Odbor DHK odgovorio je 1927. da je još preuranjeno, pa je predložio savez autonomnih društava. Nakon smrti S. Radića sve je više jačao hrvatski nacionalni duh DHK. Društvo je djelovalo i tijekom NDH. God. 1945. DHK preimenovano je u Društvo književnika Hrvatske, prihvaćena su nova pravila i izabran novi odbor s predsjednikom L. Perkovićem na čelu. Desetak književnika bilo je kažnjeno zabranom javnoga rada i tiskanja na određeno vrijeme. U Zagrebu je 1949. održan Drugi kongres Saveza književnika Jugoslavije, na kojem su u novu upravu, uz predsjednika I. Andrića, izabrani M. Krleža, M. Franičević, J. Barković, P. Šegedin, V. Car Emin i S. Kolar. Plenum DKH prihvatio je 1967. jednoglasno Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a tijekom Hrvatskoga proljeća Društvo je s Maticom hrvatskom otvoreno stalo na stranu nacionalnog pokreta. Osamdesetih godina, a osobito nakon posljednjega kongresa Saveza književnika Jugoslavije u Novome Sadu 1985., ono se sve aktivnije uključivalo u politički život, najčešće otvorenim pismima o zaštiti vlastitoga jezika ili građanskih prava pojedinih pisaca. God. 1990. vraćeno mu je izvorno ime. Dio članova, nezadovoljnih stanjem u DHK, osnovao je 2002. Hrvatsko društvo pisaca (HDP).

Predsjednici Društva bili su I. Trnski, S. Miletić, N. Nodilo, K. Š. Gjalski, B. Livadić, M. Nikolić, M. Cihlar Nehajev, M. Dežman, S. Trontl, F. Fancev, I. Jakovljević, M. Budak, L. Perković, S. Kolar, I. Dončević, P. Šegedin, M. Božić, M. Feldman, V. Kaleb, M. Matković, J. Kaštelan, D. Cesarić, D. Tadijanović, G. Krklec, V. Pavletić, I. Frangeš, J. Franičević Pločar, J. Barković, M. Slaviček, Š. Vučetić, P. Budak, M. Peakić-Mikuljan, N. Fabrio, A. Stamać, S. Mihalić, S. Čuić, B. Vladović, B. Petrač i Đ. Vidmarović. Društvo ima ogranke u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Čakovcu i Osijeku. Izdaje nekoliko časopisa (Most, Republika, Korabljica), obnovilo je biblioteku Suvremeni hrvatski pisci pod nazivom Knjižnica Društva hrvatskih književnika i utemeljilo nekoliko književnih nagrada.

Društvo hrvatskih književnika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16330>.