STRUKE:

Dublin

Dublin [dʌ'blin] (irski Baile Átha Cliath [bal’ a'hə kli'ə]), luka i glavni grad Republike Irske; 481 854 st., šire gradsko područje 1 058 264 st. (1996). Leži na sr. dijelu istočne obale Irske, na utoku rijeke Liffey u Dublinski zaljev. U starome dijelu grada očuvane su crkve Saint Patrick (XIII. st.), Christ Church (XII–XIII. st.) i niz starih građevina. Kulturno središte Irske sa sveučilištima (najstarije iz 1592., obnovljeno 1849), znanstvenim akademijama i institutima, umjetničkom galerijom, muzejima, knjižnicama. Dublin se u posljednjem desetljeću XX. st. razvio u međunarodno financijsko središte (banke, osiguravajuća društva), s privrednim rastom koji je među vodećima u Europi. Najznačajnija je elektronička industrija (računala i dr.) s vodećom proizvodnjom softvera u Europi, te prehrambena (keksi, proizvodnja glasovitoga Guinness piva, viskija), kemijska, tekstilna industrija i proizvodnja različite potrošne robe (cigarete, koža i dr.). Znatan je i porast broja turista; glasovita godišnja proslava dana sv. Patrika. Čvorište željezničkih pruga, kanalske mreže (Dublin–Mullingar i Dublin–rijeka Shannon) i cesta koje ga povezuju sa zaleđem; glavna luka Irske (s predlukom Dún Laoghaire). Međunarodna zračna luka Collinstown. – Područje je bilo naseljeno od prapovijesti. Grad se prvi put spominje u doba širenja kršćanstva u Irskoj (oko polovice V. st.). U IX. st. zauzeli su ga Vikinzi i zadržali ga, unatoč stalnim borbama s Ircima i njihovim čestim pobjedama, do oko 1170., kada su ih izbacili Anglo-Normani. Prvi irski grad koji je pao pod engleske vladare, ishodište svih daljnjih osvajanja, postao je i glavni grad Irske. Dublin je bio žarište vjerskih i političkih sukoba s Engleskom. Nakon oslobođenja (1922) Dublin je postao glavni grad Republike Irske i naglo se obnovio i izgradio.

Dublin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16417>.