struka(e):

Elzevir [ε'lzəvi:r] (Elzevier, Elsevier), obitelj nizozemskih knjižara, nakladnika i tiskara, djelovala u Leidenu i Amsterdamu između 1581. i 1713. Lodewijk I. (oko 1542–1617) podigao je u Leidenu knjigovežnicu i knjižaru i započeo tiskanje znanstvenih knjiga; prvo djelo što ga je tiskao bile su Hebraicae Quaestiones et Responsiones (1583); posao su proširili njegovi sinovi Matthijs (oko 1565–1640) i Bonaventura (1583–1652). Najstariji Matthijsov sin Abraham (1592–1652) preuzeo je očevo mjesto 1622; s Bonaventurom će objaviti dva značajna niza: zemljopisne monografije Petites Républiques (35 sv., 1625–1649) te grčke i rimske klasike u malom formatu, najpoznatija izdanja, tzv. elzeviri, koji su mnogo pridonijeli širenju kulture. Nakon njihove smrti posao su nastavili njihovi sinovi i unuci. Knjižara u Leidenu zatvorena je 1659., a tiskara 1713. Rođak Lodewijk II. (1604–70), osnivač Amsterdamske tiskare (1638–81), udružio se s Bonaventurinim sinom Daniëlom, koji je 1655. došao iz Leidena; zajednička izdanja uvrstit će ih među najpoznatije tiskare onoga doba; jedno je od ljepših francuskih Biblija (La sainte Bible, 2 sv., 1669). Ukupno ima više od 1000 Elzevierovih knjiga (na latinskom, flamanskom, francuskom, talijanskom, grčkom i istočnim jezicima), a njima treba dodati još 2737 onih koje su se od 1655. tiskale za Sveučilište u Leidenu. Najpotpunija je zbirka Elzevierovih izdanja ona u Kraljevskoj knjižnici u Stockholmu, dar bibliofila G. Berghmana (1836–1910). Članovi porodice vodili su uglavnom knjižarske poslove i u Hagu (1590–1665) i Utrechtu (1603–75); tiskano je više od 2000 elzevira s oznakom ex officina Elzevirorum ili apud Elzeviros. Njihov se rad i danas smatra tipičnim za visoku kvalitetu kakva prevladava u Nizozemskoj; zbog izvanredna tiska cijenjen među bibliofilima.

Citiranje:

Elzevir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/elzevir>.