Eratosten iz Kirene

ilustracija
ERATOSTEN IZ KIRENE
ilustracija1ilustracija2

Eratosten iz Kirene (grčki Ἐρατοσϑένης Eratosthénēs), grčki kartograf, geograf, filozof, matematičar i astronom helenističkoga doba (Kirena, današnji Šahhat u Libiji, oko 276. pr. Kr.Aleksandrija, 194. pr. Kr.). Studirao u Ateni i Aleksandriji (učenik Kalimahov i Zenonov). Predstojnik Aleksandrijske knjižnice. Napisao mnogobrojne radove iz geografije, astronomije, matematike, filozofije, književnosti i etike. Smatra se »ocem« geografije. Glavno mu je djelo Geografija (Γεωγραφία, u 3 knjige). Proslavio se izračunavanjem Zemljina opsega nakon opažanja odbljeska Sunčeve svjetlosti u dnu dubokog zdenca u Sijeni (Aswan) koji se pojavljivao u podne samo jedan dan u godini, mjerenja kuta položaja Sunca u odnosu na zenit u Aleksandriji toga istoga dana (7°12') te mjerenja udaljenosti duž meridijana između Sijene i Aleksandrije (5000 stadija), tj. O = (5000 · 360°)/7,2° = 250 000 stadija. Ako je njegova mjerna jedinica duljine bio antički stadij od 185 m, onda je pogreška njegova izračuna približno 16,3%, a ako je mjerna jedinica bio egipatski stadij, onda je pogreška njegova računa samo 1,6%. Izradio kartu ekumene sa sedam meridijana i paralela, koja nije sačuvana, postoji samo nekoliko rekonstrukcija. Približno točno odredio nagib ekliptike prema ekvatoru, duljinu dana i trajanje godine. Pronašao postupak za određivanje primbrojeva (→ eratostenovo sito). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Eratosthenes).

Eratosten iz Kirene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18197>.