Esterházy [ε'stεrha:zi], Josip, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (Pápa, Ugarska, 19. VI. 1682 – ?, 10. V. 1748). U mladosti se pripremao za svećeničko zvanje i 1700. stekao doktorat iz filozofije u Beču. Zbog političkih prilika odlučio se za vojničku službu 1705. Istaknuo se u ratu protiv Franje II. Rákóczyja, postao kraljevskim savjetnikom, kraljevskim komornikom i velikim županom ugarske županije Komárom. Sudjelovao je u protuturskom ratu 1716–18. Od 1725. do 1730. bio je savjetnik Ugarskoga namjesničkog vijeća. God. 1733. bio je imenovan hrvatsko-slavonsko-dalmatinskim banom, izabran za kapetana Kraljevine i promaknut u čin podmaršala. Radio je na pripremama za obranu hrvatskih graničnih posjeda prema Osmanskomu Carstvu, na prikupljanju vojske i oružja te na gradnji novih utvrda. Za drugoga protuturskog rata (1736–39) s princom J. Hildburghausenom bio je zapovjednik vojske koja je iz Hrvatske išla prema Bosni; 1738. pobijedio je Osmanlije pri opsadi utvrde Zrin i protjerao ih u Bosnu. God. 1740. u Varaždinu je predsjedavao Hrvatskim saborom, koji je priznao Mariju Tereziju za svoju kraljicu. Pošto je 1741. bio imenovan dvorskim sucem, maršalom i okružnim zapovjednikom desne obale Dunava, odrekao se banske časti i otišao iz Hrvatske.
