Gay-Lussac, Louis Joseph

ilustracija
GAY-LUSSAC, Louis Joseph

Gay-Lussac [gε lysa'k], Louis Joseph, francuski fizičar i kemičar (Saint-Léonard-de-Noblut, 6. XII. 1778Pariz, 9. V. 1850). Školovao se u Parizu na École polytechnique i na École nationale des ponts et chaussées. Bio je profesor kemije na École polytechnique, 1808–32. profesor fizike na Sorbonnei, od 1832. profesor opće kemije na Jardin des Plantes. Proslavio se već u 24. godini radom Istraživanja o širenju plinova i para (Recherches sur la dilatation des gaz et des vapeurs, 1802), kojim je proširio zapažanja Jacquesa Alexandrea Césara Charlesa o toplinskom rastezanju plinova (Charles-Gay-Lussacov zakon). Godine 1804. dizao se balonom do 7000 m kako bi proučavao sastav zraka i promjene magnetizma Zemlje. S Alexanderom von Humboldtom 1805. postavio zakon o volumnim razmjerima kod reakcija među plinovima. S francuskim kemičarom Louisom Jacqesom Thénardom 1808. izdvojio natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (1809). Istraživao fermentaciju (1810) i jod (1814), otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu (1815). Usavršio je postupke čišćenja kovina, a 1835. u postrojenja za proizvodnju sumporne kiseline uveo toranj (Gay-Lussacov toranj) za ponovno iskorištavanje dušikovih oksida. Bio je član francuske Akademije znanosti (od 1806) i predsjednik (1822 i 1834). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Gay-Lussac).

Gay-Lussac, Louis Joseph. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 10.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21451>.