struka(e):

Getaldić (Ghetaldi), dubrovačka plemićka obitelj. Prema predaji, bili bi podrijetlom iz Taranta u južnoj Italiji, a njihovo bi prezime potjecalo od tamošnjega biskupa u VII. st. sv. Katalda. Pouzdaniji početci obitelji datiraju iz sredine XIII. st. i povezani su sa sinovima nekoga Gataldusa. Među njima se istaknuo Sabin (Sabo; zabilježen 1250–96), utemeljitelj franjevačkoga samostana sv. Sabina na Daksi. Prema njegovu bratu Bistiju (spominje se 1247–85), jedan je ogranak gotovo do kraja XIV. st. nosio pridjevak »de Bisti«. U XIV–XV. st. Getaldići su bili razmjerno malobrojni i nisu se osobito isticali; zgodimice su se pojedinci afirmirali kao ulagači u proizvodnju sukna, brodari i trgovci. Od XVII. st. postupno su postali brojniji i gospodarski snažniji, pa su češće birani i u uglednije službe u Republici. Kao pisci i znanstvenici osobito su se istaknuli dominikanac Bernard, jedan od prvih hrvatskih biografa, koji je 1540-ih sastavio danas izgubljenu Povijest odličnih muževa Dubrovačke kongregacije (Historia virorum illustrium Congregationis Ragusinae), matematičar Marin, pjesnik Frano Getaldić Kruhoradić te pjesnik i prevoditelj Vlaho (Blaž). U crkvenoj službi istaknuo se benediktinac Alfons Bazilije (pravo ime Mato, 1646–1702), opat samostanâ sv. Jakova u Višnjici 1682–93. i sv. Marije na Mljetu 1693–94; 1679. bio je upraviteljem, 1682–94. predsjednikom mljetske benediktinske kongregacije, a 1694–1702. stonskim biskupom. Diplomacijom se uspješno bavio Mato Franov (1705–76). Zbog ženidba s pripadnicama nove vlastele, u XVIII. st. Getaldići postupno prelaze u redove tzv. sorboneza; njihov je udio u vlasti slab, no sve su brojniji (1814. najbrojniji među odraslom muškom dubrovačkom vlastelom). Po majci naslijedivši imutak Gundulićâ, Frano (1743–98) je svojemu prezimenu dodao njezino. Smrću njegova unuka Frana Ghetaldija-Gondole (1833–99), političara i od 1890. dubrovačkoga načelnika, ogranak s dvojnim prezimenom utrnuo je. Posljednji Getaldići zabilježeni su na početku XX. st.; oni danas živući prezime Getaldić nose po tankoj liniji. Ljetnikovac Getaldićâ u Suđurđu na Šipanu iz 1516. drži se našim najranijim sačuvanim renesansnim ljetnikovcem. U Državnom arhivu u Dubrovniku čuva se izdvojeni arhivski fond Ghetaldi-Gondola s dokumentima iz XVI–XX. st.

Citiranje:

Getaldić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/getaldic>.