STRUKE:

Hag

ilustracija
HAG
ilustracija1ilustracija2

Hag (nizozemski Den Haag [dεn ha:'x], udomaćeno [den ha:g] i, službeno, ’s-Gravenhage [sxra:vənha:'γə]), sjedište nizozemske vlade, sjedište nizozemske kraljevske obitelji i glavni grad pokrajine Zuid-Holland, Nizozemska; 501 048 st. (2011), metropolitansko područje (Hag, Leidschendam, Nootdorp, Rijswijk, Voorburg, Wassenaar i Zoetermeer) 1 037 438 st. (2011). Leži u blizini (6 km) obale Sjevernoga mora, na ogranku kanala Rotterdam–Amsterdam. U starome dijelu grada ističe se kompleks zgrada Binnenhof oko nekadašnjega burga iz XIII. st., s parlamentom (Ridderzaal), kraljevska palača iz 1640., dvorac t’Huis ten Bosch iz 1646., palača Mauritshuis iz 1644 (galerija starih nizozemskih majstora: R. van der Weyden, H. Holbein mlađi, Rembrandt, J. Vermeer, P. Potter, J. Steen, F. Hals i dr.), stara renesansna (Groote Kerk, 1399) i nova barokna (Nieuwe Kerk, 1654) protestantska katedrala, Palača mira (Vredenspaleis, sjedište Međunarodnoga suda pravde) iz 1913 (dar američkog filantropa A. Carnegiea); mnogobrojni muzeji, galerije slika i umjetničke akademije. Izrazit rezidencijski grad; predgrađe Scheveningen poznato je kupalište; akvarij. Hag je sjedište multinacionalnih kompanija Royal Dutch-Shell, KLM i dr. Prehrambena industrija, proizvodnja pokućstva, ukrasnih predmeta od majolike, zlata i srebra; trgovina umjetničkim predmetima; tiskarstvo. Hag je sjedište Međunarodnoga suda pravde, Stalnoga arbitražnog suda, Akademije međunarodnoga prava, Međunarodnoga suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Turizam. – Početkom XIII st. lovište, od 1250. kraljevska rezidencija, a 1811. dobio gradska prava. U Hagu su 1899., 1907. i 1954. održane konferencije na kojima su donesene Haške konvencije iz različitih područja ratnoga prava. U II. svjetskom ratu dio grada bio je potpuno razoren.

Hag. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24057>.