STRUKE:

Harkov

ilustracija
HARKOV
ilustracija1ilustracija2

Harkov (ruski Har’kov/Харьков [xa'r’kəf], ukrajinski Harkiv/Харків), grad i središte istoimene oblasti u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine, na sastavu rijeka Harkov, Lopan i Uda; s 1 451 028 st. (2013) drugi je grad u zemlji. Osnovan je u XVII. st. Prema prvom urbanističkom planu iz 1804. izgrađena je mreža prometnica (proširene nakon 1918), koje se radijalno šire od staroga dijela grada. Najstarija je građevina saborna crkva iz 1689. Sveučilište (osnovano 1805), visoke škole; mnoge znanstvene i muzejsko-galerijske ustanove. Ubraja se među najveća industrijska središta zemlje. Uz strojogradnju i proizvodnju tenkova i vozila (traktori, turbine, kuglični ležaji, alatni strojevi, transportni i rudarski uređaji, lokomotive, zrakoplovi), razvijene su astronautička, elektronička, kemijska, prehrambena i tekstilna industrija te tiskarstvo. Harkov je cestovno i željezničko čvorište, sa zračnom lukom. – Osnovali su ga Kozaci kao graničnu utvrdu u ratu s krimskim Tatarima 1655–56., a od 1765. bio je sjedište guvernera. Ubrzan razvoj grada u polovici XIX. st. povezan je s iskorištavanjem ugljena iz Donjeckoga bazena. Do 1934. glavni grad Ukrajinske SSR. U II. svjetskom ratu s mostobrana kraj Izjuma na Sjevernome Donjecu, uspostavljenog u veljači 1942., sovjetske su snage 12. svibnja otpočele novu ofenzivu. Probivši njemačke položaje, približile su se Harkovu s juga i Poltavi s istoka. U drugoj polovici svibnja Nijemci su otpočeli protunapadaj, koji je doveo do desetodnevne bitke uz sudjelovanje oko 30 sovjetskih i 30 njemačkih divizija. Bitka je završila opkoljavanjem većega dijela sovjetskih snaga, što je bilo posljednji put u operacijama na Istoku.

Harkov. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24419>.