Hong Kong

ilustracija
HONG KONG
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Hong Kong (Hsiang-kang, pinyin Xianggang [62179iaŋgaŋ]: mirisna luka), posebna administrativna regija Kine (bivša britanska krunska kolonija) u jugoistočnome dijelu zemlje, uz obalu Južnokineskoga mora; obuhvaća 1106 km² (površina u porastu zbog nasipavanja obale i drugih hidrotehničkih mjera), sa 7 336 585 st. (2016). Sastoji se od istoimenog otoka (81 km²), poluotoka Kowloona (47 km²), te od područja New Territories (800 km²) u zaleđu Kowloona i niza većih i malih otoka (178 km²). Pretežno brežuljkasto-planinski kraj, s uzvisinama do 957 m (Tai Mo Shan u New Territories; otok Lantau do 934 m, otok Hong Kong do 552 m). Klima je suptropska, s vrućim i vlažnim ljetima te svježim i suhim zimama; najvlažniji (relativna vlažnost zraka oko 85%) je dio godine od svibnja do rujna, kada se javljaju i tajfuni. Srednja godišnja temperatura iznosi 23 °C, a količina oborina 2300 mm. Izvorne šume znatnim su dijelom iskrčene; u novije se doba provodi pošumljivanje. Šume prekrivaju 22%, travnjaci 24%, a obrađeno tlo 4,6% površine.

Stanovništvo

Gustoća naseljenosti, koja iznosi prosječno čak 6780 st. na 1 km² (2016), vrlo je neravnomjerna; najveća je u području Kowloona (47 750 st./km²), dok na pojedinim otocima iznosi manje od 1 st./km². Stanovnici su uglavnom Kinezi (92,0%, 2016; budisti ili taoisti); Filipinaca je 2,5%, Indonežana 2,1%, Indijaca 0,3%, a ostalih 3,1%. Službeni su kineski (kantonski dijalekt, a u novije doba sve je više u uporabi mandarinski) i engleski jezik. Hong Kong ima osam sveučilišta, od kojih je najstarije (University of Hong Kong) utemeljeno 1911 (ostala su osnovana uglavnom 1990-ih).

Promet

Duljina cestovne mreže iznosi 2112 km (2017). Željeznička pruga povezuje Kowloon sa Shenzhenom i Guangzhouom (Cantonom; 34 km u Hong Kongu); urbanizirana su područja povezana nadzemnom i podzemnom željeznicom. Otok Hong Kong povezan je s Kowloonom, odn. kopnom, trajektnim vezama i vrlo prometnim podmorskim tunelima. Mostovi Tsing Ma (željeznički i cestovni; glavni lučni raspon 1377 m) i Ting Kau, koji spajaju Lantau s kopnom, ubrajaju se u mostove s najduljim rasponom u svijetu. Cestovni most dug 55 km, otvoren 2018., povezuje Hong Kong s gradovima Zhuhaijem i Macaom na zapadnoj obali delte rijeke Zhu (Biserna rijeka); sastoji se od mosta ukupne duljine 22,9 km i tunela dugog 6,7 km (ukupno 29,6 km), 12 km pristupnih cesta (vijadukt i tunel) na strani hongkonškog otoka Lantaua i 13,4 km pristupnih cesta sa strane grada Zhuhaija. U kanalu (Victoria Harbour) koji dijeli otok Hong Kong od kopna (Kowloon) nalazi se izvrsna i prostrana luka; ukupan je lučki morski promet 2017. iznosio 176,9 milijuna tona, a promet riječnih luka 104,7 milijuna tona. Hongkonška se luka ubraja u najmodernije i najprometnije kontejnerske luke svijeta (20,8 milijuna kontejnera, 2017). Važna je i trajektna luka, osobito za veze s Macaom. Novoizgrađena (1998) zračna luka Chek Lap Kok ispred otoka Lantaua (promet 72,9 milijuna putnika u 2017) zamijenila je kapacitetom manju luku Kai Tak.

Novac

Novčana je jedinica hongkonški dolar (dollar, HK$, HKD); 1 hongkonški dolar = 100 centa.

Gospodarstvo

Nakon ujedinjenja s Kinom 1997. Hong Kong je posebno administrativno područje sa sustavom slobodnog tržišta. Ima svoju monetu, koju izdaju dvije velike poslovne banke, pretežno u vlasništvu dioničara iz SAD-a (središnja banka ne postoji). Vrlo je ovisan o vanjskoj trgovini te o kapitalu i stranim investicijama iz SAD-a i Velike Britanije. Tijekom 1978–2001. oko 60% stranih investicija u Kinu došlo je preko Hong Konga. Specifičan je po strukturi BDP-a; udjel je poljoprivrede 0,1%, industrije 10% i uslužnoga sektora 89,9% (godišnja je stopa rasta BDP-a oko 6%). Trgovina i turizam ostvaruju 33% BDP-a, a bankarstvo i osiguranje 15%; BDP po stanovniku je 24 000 USD. Stopa je nezaposlenosti 6% (2001). Hong Kong oskudijeva prirodnim bogatstvom pa većinu hrane i sirovina uvozi; velik je uvoznik energije (oko 8 mlrd. kWh godišnje). U 2001. BDP bio je 160 mlrd. USD, vrijednost izvoza 180 mlrd. USD, a uvoza 170 mlrd. USD. Najviše izvozi odjeću, obuću, električne uređaje, satove, igračke i računala, uglavnom u Kinu (34%), SAD (23%), Japan (5%) te u Njemačku i Veliku Britaniju (4%). Najviše uvozi hranu, opremu, sirovine (posebno naftu i derivate), i to uglavnom iz Kine (40%), SAD-a (15%), Tajvana (9%) i Južne Koreje (8%). Vanjski je dug 48 mlrd. USD, a devizne rezerve 120 mlrd. USD (2001). Član je Svjetske trgovinske organizacije od 1. I. 1995.

Povijest

Britanci su već u početku XIX. st. uočili trgovački i strateški značaj Hong Konga, koji je tada bio malo ribarsko naselje. Kada je britanska Istočnoindijska kompanija u prvim desetljećima prošloga stoljeća umnogostručila ilegalni uvoz opijuma u Kinu, kineska je vlada poduzela odlučne mjere kako bi spriječila krijumčarenje opijuma u zemlju. Tako je uništeno 20 000 sanduka opijuma vrijednih 4 milijuna funti. Velika Britanija uzela je to kao povod za oružanu intervenciju protiv Kine. Izgubivši taj tzv. Opijumski rat (1839–42), Kina je, mirovnim ugovorom u Nankingu 1842., morala Britancima ustupiti Hong Kong, koji je 1843. postao britanska krunska kolonija. God. 1860. koloniji je priključen poluotok Kowloon, a 1898. i tzv. New Territories, unajmljeni na 99 godina. U Hong Kongu je 1922. izbio veliki štrajk lučkih radnika, a 1925–26. došlo je do općega protubritanskog štrajka te do sveopćega bojkota britanske robe. Za II. svjetskog rata Hong Kong su 25. XII. 1941. zauzeli Japanci i držali ga sve do 16. IX. 1945., kada su ga ponovno osvojile britanske trupe. Za II. svjetskog rata teško je bio oštećen u američkim napadajima iz zraka. S prestankom japanske okupacije ponovno je postao britanski posjed. Nakon pobjede komunista u Kini 1949. prihvatio je stotine tisuća izbjeglica. Kineska vlast nije priznavala britansku upravu (u Hong Kongu je osporavana u demonstracijama sredinom 1967). Nakon višegodišnjih kinesko-britanskih pregovora, 1984. je dogovoreno da Hong Kong nakon okončanja britanske uprave (1. VII. 1997) postane posebno administrativno područje Kine (uz kinesko jamstvo da će 50 godina zadržati njegov kapitalistički gospodarski sustav). S uvođenjem kineske vlasti 1997. postavljena je prijelazna uprava; nova je određena nakon izbora 1998.

Film

Zbog specifičnoga geopolitičkog položaja Hong Kong se nakon II. svjetskog rata razvio u jedno od najproduktivnijih svjetskih filmskih središta, u kojem se već početkom 1950-ih proizvodilo više od 200 igranih filmova godišnje. Najčešće se snimaju niskobudžetne povijesne melodrame, baletni i akcijski (tzv. mačevalački) filmovi; potonji se oko 1970. pretvaraju u specifičnu vrstu kung-fu filmova (→ lee, bruce) vrlo popularnih i oponašanih u svijetu. Filmska industrija zapala je u krizu krajem 1980-ih i 1990-ih; no prevladala ju je širenjem na video tržište.

Hong Kong. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26069>.