STRUKE:

hrast

ilustracija
HRAST, 1. hrast kitnjak, Quercus petraea, 2. hrast lužnjak, Quercus robur, 3. cer, Quercus cerris, 4. česmina ili crnika, Quercus ilex

hrast (Quercus), rod drvenastih biljaka, većinom drveća, rjeđe grmlja, iz por. bukava (Fagaceae). Ima nekoliko stotina vrsta, raširenih u umjerenim i toplijim šumskim područjima sjev. polutke (Sjeverna Amerika, Europa, Azija). Cvjetovi su jednodomni, jednospolni u resama. Muške su rese cilindrične, vise i razvijaju se pri vrhu prošlogodišnjih izbojaka; ženske se rese razvijaju na novim izbojcima, kraće su i s manje cvjetova od muških. Jednosjemeni plod (oraščić) poznat je pod imenom žir. U europskoj je flori poznato oko 28 različitih vrsta, a u Hrvatskoj rastu: hrast lužnjak (Quercus robur), naša najvrjednija vrsta drveća, raširena u nizinskim šumama uz rijeke Savu, Dravu, Dunav, Kupu i njihove pritoke u šumskim asocijacijama s nizinskim jasenom, brijestom i običnim grabom; hrast kitnjak (Quercus petraea), vrlo značajna vrsta za hrv. šumarstvo, raširena u pojasu brdskih listopadnih šuma od 150 do 500 m nadmorske visine i gorskih listopadnih šuma od 700 do 900 m nadmorske visine; hrast medunac (Quercus pubescens) i dub (Quercus virgiliana) rastu u submediteranskom području termofilne zone listopadnih šuma crnoga bora; cer (Quercus cerris) je raširen u submediteranskom području šuma medunca i kontinentalnom području šuma hrasta kitnjaka; česmina ili crnika (Quercus ilex) najvrjednija je i najstabilnija vrsta u mediteranskom području Hrvatske; sladun (Quercus frainetto) i oštrik, komorovac ili valonija (Quercus coccifera) rašireni su u Hrvatskoj na manjim površinama i nisu od velike ekon. vrijednosti; makedonski hrast (Quercus trojana) sastavni je element nekih šuma i šikara juž. područja. Ponegdje se javljaju: Quercus crenata, Quercus apennina i dr., te nekoliko uzgajanih vrsta (Quercus alba, Quercus palustris, Quercus rubra, Quercus suber), a značajan je hrast plutnjak (Quercus suber), iz kore kojega se dobiva pluto, koji je autohton u zap. Sredozemlju. – Drvo roda Quercus naziva se hrastovinom. Najpoznatija je i najčešće upotrebljavana hrastovina lužnjaka i kitnjaka. To je jedričavo drvo, fine do grube strukture, srednje teško, tvrdo i čvrsto, vrlo elastično i trajno; srž mu je žućkastosmeđe boje. Izvrsno je tehn. drvo, a upotrebljava se i u građevinarstvu, za gradnju brodova, u bačvarstvu, građev. stolarstvu i stolarstvu za pokućstvo, za izradbu furnira i parketa, za želj. pragove, kao rudničko drvo, u kolarstvu. Fina hrastovina iz naših šuma poznata je na svj. tržištu kao slavonska hrastovina. – Kora, drvo, plodovi i šiške različitih hrastova sadrže znatnu količinu treslovina, pa se od davnine upotrebljavaju za štavljenje kože. Kora hrasta kitnjaka i lužnjaka (Cortex Quercus) služi u medicini kao sredstvo za stezanje, za ispiranje i za zaustavljanje krvarenja.

hrast. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26315>.