Hrvatski olimpijski odbor

Hrvatski olimpijski odbor, najviša hrvatska športska institucija osnovana s namjerom da, sukladno Olimpijskoj povelji, promiče šport kao univerzalnu civilizacijsku baštinu za bolje međusobno razumijevanje, komunikaciju, uspostavljanje prijateljskih odnosa i izgradnju boljega svijeta i mirnog suživota ljudi. Njegov je cilj i promicanje Republike Hrvatske i vrhunskih športskih dometa njezinih športaša te opći razvoj športa u Hrvatskoj. Inicijativu za osnivanje Odbora dao je tadašnji Hrvatski športski savez. Osnivačku skupštinu činilo je 29 nacionalnih športskih saveza olimpijskih športova, 2 športska udruženja (Hrvatski zbor sportskih novinara i Sekcija za športsku medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora) te Fakultet za fizičku kulturu (danas Kineziološki fakultet) u Zagrebu. Njihovi predstavnici postali su članovi Odbora, a među njima su na osnivačkoj sjednici 10. IX. 1991. u Zagrebu, za razdoblje 1991–95., bili izabrani predsjednik A. Vrdoljak (1991–2000), dopredsjednici Z. Hebel i M. Novosel, glavni tajnik Slavko Podgorelec te članovi Vijeća. Odbor je odmah zatražio priznanje od Međunarodnog olimpijskog odbora. Privremeno priznanje, dobiveno 17. siječnja 1992., omogućilo je da hrvatski športaši, prvi put u ime svoje države, nastupe već iste godine na zimskim (Albertville) i ljetnim OI (Barcelona). Konačno priznanje potvrđeno je 24. rujna 1993. na 101. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu. Godine 2000. za predsjednika Odbora izabran je Z. Hebel, a 2001. za glavnog tajnika Andrija Mijačika (umro 2002). Od 2002. predsjednik je Zlatko Mateša, a od 2005. glavni tajnik Josip Čop. Opću skupštinu HOO-a čine predstavnici nacionalnih športskih saveza, član Međunarodnog olimpijskog odbora u Hrvatskoj, predstavnici zajednica športskog saveza i udruga županija i grada Zagreba, Kluba hrvatskih olimpijaca i pridruženih udruga i ustanova. Uz Opću skupštinu, od 2000. djeluju i Skupština nacionalnih športskih saveza, Skupština olimpijskih športova i Skupština lokalnih športskih zajednica.

Početci olimpizma u Hrvatskoj vezani su uz F. Bučara, koji se prvi u nas oduševio idejom o obnovi OI i uporno se zauzimao za uključivanje Hrvatske u olimpijski pokret. U Zagrebu je 1909. osnovan Hrvatski športski savez, koji je na Bučarov poticaj 1919. prerastao u Jugoslavenski olimpijski odbor, a Bučar postao njegovim predsjednikom do 1927. Tada je Odbor bio premješten u Beograd, ali je već 1932. bio vraćen u Zagreb. Nakon II. svjetskog rata obnovio se (1948) rad Jugoslavenskog olimpijskog komiteta, pa su hrvatski olimpijci nastupali pod jugoslavenskom zastavom sve do uspostave suverene hrvatske države.

Hrvatski olimpijski odbor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26457>.