Hrvatsko novinarsko društvo

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), udruga profesionalnih novinara osnovano 1910. u Zagrebu. Prvu organizaciju hrvatski su novinari dobili 1900. osnivanjem Društva hrvatskih književnika, u kojem je jedan od četiriju odsjeka bio novinarski. U jesen 1907. Pripremni odbor za osnivanje samostalnoga društva izradio je »Pravila Hrvatskog novinarskog društva« i poslao ih Zemaljskoj vladi na odobrenje, koje je stiglo tek u jesen 1910. Društvo je utemeljeno 18. XII. 1910. u Zagrebu sa 61 članom-osnivačem, a za prvoga je predsjednika izabran M. Grlović. Novinari-osnivači bili su različitih političkih uvjerenja i nacionalnih pripadnosti (među najpoznatijima: M. Jurić-Zagorka, J. Biankini, M. Dežman, A. G. Matoš, Ivan Peršić, Antun Schlegel, Zvonimir pl. Vukelić, I. Lorković, Đ. Šurmin, Zdenko Vernić, B. Budisavljević, S. Pribićević, Većeslav Wilder, Samojlo Singer). Nakon prve godine HND je došlo pod udar komesarijata (1912/13), a od 1914. do 1917. vlada je obustavila njegovo djelovanje. Godine 1921. HND je bio ukinut, nastala je Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske udruzi je vraćeno izvorno ime, ali je, uključena u korporativni sustav (Dosavez Hrvatskog saveza slobodnih zvanja), izgubila i dotadašnju formalnu samostalnost. Nakon stvaranja druge jugoslavenske države u svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara N. R. Hrvatske (od 1954: Društvo novinara Hrvatske). U jednopartijskom sustavu, u kojem su novinari bili »društveno-politički radnici«, i Društvo je bilo tek prijenosna poluga vlasti. Promjena je bila moguća ubrzo nakon prvih demokratskih izbora 1990: Skupština je u siječnju 1991. promijenila Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom (19. VI. 1992) proglasila »ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije«. Obnovom rada HND-a kao samostalne profesionalne udruge i povratom Novinarskoga doma (izgrađen 1930) položeni su temelji i za javno sudjelovanje i zauzimanje HND-a, posebice u pitanjima slobode i odgovornosti medija. HND je u studenom 1992. primljen u članstvo Međunarodne federacije novinara (IFJ). Društvo dodjeljuje više godišnjih nagrada te Nagradu za životno djelo »Otokar Keršovani«.

Hrvatsko novinarsko društvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 17.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26511>.