impuls

impuls (latinski impulsus: udarac, poticaj).

1. Općenito, poriv, pobuda, poticaj, nagon. – Impulzivan, kojim upravlja kratkotrajni poriv, nagon; nagao.

2. U neurologiji, istoznačnica za akcijski potencijal (→ akcijske struje ili akcijski potencijali), najmanji pojedinačni element živčanoga signala, diskontinuiranih tokova prijenosa informacija i uzajamnih utjecaja živčanih stanica. Impuls je pretpostavka i temelj reagiranja organizma na vanjske podražaje i unutar. integracijske procese, osnove ponašanja svakoga pojedinačnoga bića, pa i čovjeka. Živčani impuls očituje se kao kratkotrajna promjena električnoga potencijala živčane niti (→ akson).

3. U fizici, nagli i kratkotrajni porast neke fizikalne veličine. – U mehanici, impuls sile (znak I), vektorska je fizikalna veličina koja opisuje učinak kratkotrajnoga djelovanja sile, definirana je u integralnom obliku kao umnožak sile F i elementarnoga vremena dt, I = ∫Fdt. Ako na česticu ili tijelo tijekom duljeg vremena djeluje stalna sila, ukupni je impuls I = F(t2 – t1), gdje su t1 i t2 početni i konačni trenutak. Prema drugome Newtonovu zakonu impuls je uzrok promjene količina gibanja čestice i jednak je razlici između konačne količine gibanja p2 i početne količina gibanja p1, I = p2 – p1. Bez djelovanja impulsa nema promjene brzine čestice jer je, prema zakonu očuvanja količine gibanja, količina gibanja zbroj početne količine gibanja i impulsa p2 = p1 + I, odnosno mv2 = mv1 + I gdje je m masa čestice, v1 brzina prije djelovanja impulsa a v2 brzina nakon djelovanja impulsa. Mjerna jedinica impulsa jest njutnsekunda (N s).

4. U raketnoj tehnici, specifični impuls, veličina kojom se izražava djelotvornost raketnoga motora u ovisnosti o svojstvima raketnoga goriva (njegove temperatura izgaranja i relativna molekulska masa plinova izgaranja). Specifični impuls umnožak je sile potiska (u njutnima, tj. kgm/s²) i njezina trajanja (s) po jedinici mase goriva (kg), pa se izražava u metrima u sekundi. Što je on veći, to je koeficijent korisnoga djelovanja pogonskoga sustava bolji. Za kemijska goriva specifični impuls iznosi 2000 do 4000 m/s.

5. U elektrotehnici, kratkotrajna promjena električnoga napona ili električne struje. U grafičkom prikazu promjene veličine u pravokutni impuls može biti različitih nesinusoidnih oblika (pravokutan, pilast, trokutast, trapezast, igličast). Najčešće se primjenjuje pravokutni impuls u računalnim, telekomunikacijskim, radarskim, televizijskim, mjernim, regulacijskim i drugim elektroničkim uređajima. S električnog stajališta digitalni su sustavi također impulsni sustavi. – U elektronici, impulsnim sustavom naziva se onaj u kojem je najmanje jedna od veličina, karakteristična za njegovo stanje ili djelovanje, podvrgnuta impulsnim promjenama. Zbog pouzdanosti i mnogobrojnih radnih prednosti impulsni su sustavi u mnogim područjima nenadomjestivi. Dio elektronike koji se bavi teorijom i primjenom impulsnih sklopova i sustava naziva se impulsna elektronika, odnosno impulsna tehnika.

impuls. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27229>.