izolacija

izolacija (tal. isolare: odvojiti, odijeliti, od lat. insula: otok).

1. Odvajanje, izdvajanje, osamljivanje; odvojenost, izdvojenost.

2. U građevinarstvu, oblaganje dijelova građevine radi zaštite konstrukcije ili unutarnjih prostora od nepoželjnih i štetnih utjecaja (vlaga, toplina, buka i dr.). Hidroizolacija je zaštita od prodora podzemnih voda ili oborina kroz obodne konstrukcije ili sprječavanje podizanja podzemne vlage kroz konstrukciju. Izvodi se premazivanjem ili oblaganjem vodonepropusnim materijalima (bitumen, katran, različite vrste ljepenke, plastične ili metalne folije i sl.). Po položaju je horizontalna (preko poda i ravnih krovova te kroz temelje) ili vertikalna (uz vanjsku ili unutarnju površinu zidova). Izolacija hidrograđevina (spremnici vode i sl.) služi za sprječavanje gubitka vode. Posebna izolacija spremnika koji sadrže kiseline ili lužine (neutralizacijski spremnici otpadnih voda) protiv propuštanja postiže se oblaganjem kiselo ili lužnato otpornim žbukama ili keramičkim pločicama. Za izolaciju ravnih krovova i višeslojnih zidova izvodi se i parna brana, tj. sloj hidroizolacije kojim se sprječava kondenzacija pare (rošenje). Hidroizolacija podzemnih instalacija (cijevi) i opreme služi za sprječavanje propuštanja tekućina, a katkada za sprječavanje korozije. Hidroizolacija putova sprječava oštećenja kolnika koja nastaju smrzavanjem kapilarne vlage što se diže iz tla. Hidroizolacija dijelova drvenih konstrukcija služi protiv truljenja. Termoizolacija je toplinska zaštita unutar. prostora građevine. Debljina izolacijskoga sloja određuje se toplinskim proračunom kako bi se spriječio gubitak topline u zimskome razdoblju i smanjilo prekomjerno zagrijavanje ljeti. Termoizolacijom se izoliraju sve obodne konstrukcije građevine, a upotrebljava se lagani materijal s malim koeficijentom toplinske provodnosti (npr. laki betoni, kamena ili staklena vuna, plastomerne pjene i dr.). Zvučna izolacija zaštita je od prijenosa zvuka (buka, udarci) kroz konstrukciju. Akustičkim proračunom izračunava se potrebno smanjenje zvučnoga tlaka prema izvoru zvuka, na temelju kojega se odabire zvučna izolacija. Za izolaciju se upotrebljavaju vlaknati materijali (mineralna vuna, vata), ploče (mineralne, plastika, iverica, lim) i filc (impregnirana mineralna vlakna, guma, plastika). Djelotvornost izolacije kojom se sprječava prijenos zvuka kroz građev. konstrukciju ovisi o masi upotrijebljenoga materijala, a djelotvornost zaštite od jeke i topota (prijenosa udaraca) ovisi o šupljikavosti izolacijskoga materijala. Požarnom izolacijom postiže se povećanje protupožarne otpornosti građev. konstrukcija (vrijeme u kojem konstrukcija izložena požaru zadržava svojstvo nosivosti). Vanjska površina konstrukcija štiti se protupožarnim premazima (antipirin), žbukama, pločama, opekom i sl. Ostale vrste izolacije služe za sprječavanje različitih štetnih utjecaja vibracija, zračenja (ionizirajućeg ili elektromagnetskoga), mikrostruja, magnetskih i elektrostatičkih polja i sl. U tu se svrhu konstrukcije oblažu različitim materijalima, na različite načine i posebnim tehn. rješenjima. Npr. za zaštitu od rendgenskoga zračenja zidovi prostorija žbukaju se baritnom žbukom, a vrata se oblažu olovnim pločama, protiv elektrostatičkih polja površine konstrukcija premazuju se antistatičkim premazima, a radi zaštite od mikrovalnoga zračenja cijela se građevina po obodu oblaže oblogama kako bi nastao tzv. Faradayev kavez.

3. U elektrotehnici → izolacijski materijali; izolator

4. U medicini, odvajanje jedinke ili skupine od ostale populacije kako ne bi djelovali na druge jedinke u populaciji. Zarazni bolesnici izoliraju se radi sprječavanja širenja zarazne bolesti, i to u bolnici (bolnička izolacija) ili u bolesnikovoj kući (kućna izolacija). Za bolesti koje se brzo šire i uzrokuju visoku smrtnost postoje posebne, strogo određene ustanove za izolaciju (karantenska izolacija, karantena). Duševni bolesnici koji su opasni za okolinu izoliraju se u posebne bolnice ili zavode. – Kao psihopatološka pojava, izolacija je spontano ili namjerno, djelomično ili potpuno odvajanje osobe od podražaja iz okoline. Psihoanalitički je riječ o odvajanju ideje od prateće, najčešće neugodne emocije. Izolacija se javlja pri opsesivno-kompulzivnoj reakciji. Izolacija iz traumatske sredine može služiti i liječenju.

5. U biologiji, izdvajanje jedne skupine jedinki od ostalih istovrsnih jedinki tako da ta odijeljena skupina postane zasebna rasplodna zajednica (populacija), koja postupno gubi sposobnost križanja s ostalim istovrsnim populacijama. Izolaciju mogu izazvati različiti unutarnji ili vanjski faktori. Ako geografske prepreke (rijeke, jezera, mora, planinski lanci, stepe, pustinje i sl.) prekinu kontinuitet raširenosti jedne vrste i prostorno je odijele u pojedine samostalne skupine, govori se o geografskoj izolaciji. Ona je najčešća kod vrsta koje imaju velik areal raširenosti. Ekološka izolacija nastaje kada se istovrsni organizmi razdijele na različite biotope, tj. kada se unutar istoga geogr. područja pojedine skupine prilagode različitomu staništu (šumski, stepski, pustinjski oblici ili ekotipovi), ili promijene način života (jedne dnevne, druge noćne). Različite ekološke osobine (npr. odazivanje kod ptica) javljaju se i u skupina iste vrste, kada se jedna skupina nastani na tlu, druga u grmlju, jedna blizu mora, druga tisuću metara nad morem. – Kada u nekoj izoliranoj populaciji zbog procesa mutacije gena i rekombinacije kromosoma nastupi promjena genetskih svojstava te promjena u poretku gena i kromosomskoj garnituri, tada nastaje genska izolacija i pojavljuje se nepodudarnost genskoga sastava i nespojivost kromosoma roditeljskih populacija, zbog čega je zapriječen proces oplodnje, a ako do njega i dođe, javljaju se životno nesposobni hibridi. Fiziološka izolacija nastaje kada kod jedne skupine organizama spolni produkti počnu dozrijevati u različito doba, pa se vrsta rascijepi u skupine koje se pare u različitim sezonama (kod haringe ili sleđa, Clupea harengus, postoje skupine koje se mrijeste u proljeće i one druge, koje se mrijeste u jesen). Može nastupiti razlika i u spolnim nagonima, može se pojaviti pomanjkanje spolne privlačnosti zbog slaba izlučivanja mirisnih tvari itd. Taj tip izolacije naziva se spolna izolacija ili sezonska izolacija. Morfološka izolacija nastaje kada se istovrsne jedinke ne mogu pariti zbog razlike u građi organa za kopulaciju (često kod kukaca i pauka), ili pak jednostavno zbog razlike u veličini tijela i sl. – Izolacijski mehanizmi mogu djelovati pojedinačno ili kombinirano, a vrlo su značajan faktor u razvoju novih vrsta (→ evolucija). Svaka trajnija izolacija dovodi do razilaženja svojstava, do divergentna razvoja, i uzrokuje stvaranje raznolikih oblika unutar iste vrste, pa se prirodnim odabiranjem oblikuju novi varijeteti, ekološke rase, podvrste i vrste.

izolacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28328>.