struka(e):

izomorfija (izo- + -morfija), pojava jednakosti kristala različitih tvari. Uvjeti su izomorfije isti tip kemijske formule, jednaki polarizacijski odnosi između čestica (narav kemijske veze) te jednaki ili približno jednaki omjeri veličina konstitutivnih čestica: iona, atoma ili molekula (geometrijski uvjeti), dok valencija ili kemijska sličnost čestica sama po sebi nije važna. Tako su kristali kalijeva permanganata (KMnO4), kalijeva tetrafluoroborata (KBF4) i barijeva sulfata (BaSO4) međusobno izomorfni, iako se njihovi konstituenti kemijski znatno razlikuju. Nisu izomorfni oni kristali kod kojih izostaje bilo koji od navedenih uvjeta. Npr. kristali kalijeva i natrijeva klorida (KCl i NaCl) nisu izomorfni, jer ne zadovoljavaju geometrijske uvjete izomorfije. Pri višim temperaturama geometrija se mijenja i oni postaju izomorfni.

Glavno je svojstvo izomorfnih kristala mogućnost međusobne zamjene analognih čestica. Ako su ispunjeni svi potrebni uvjeti, zamjena može biti potpuna, a ako su razlike veće od 6%, mogućnost je zamjene djelomična. Zamjenom se stvaraju homogeni kristali mješanci. Pojava kristala mješanaca kod minerala više je pravilo nego iznimka. Prirodni kalcit, CaCO3, nije čisti kalcijev karbonat; u njemu se dio kalcijevih iona zamjenjuje ionima magnezija, željeza, mangana ili cinka, jer svi oni tvore izomorfne karbonate. U mineralu galenitu, PbS, često je dio olova zamijenjen srebrom. Kristali mješanci mogu biti zamršena sastava i sastojati se od niza različitih komponenata. Njihova se fizikalna svojstva (gustoća, optička svojstva, boja) mijenjaju ovisno o udjelu sastavnih tvari.

Citiranje:

izomorfija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/izomorfija>.