STRUKE:

ilustracija
IŽ, Veli Iž

Iž, otok u zadarskom otočju, između Ugljana na istoku te Rave i Dugog otoka na zapadu; obuhvaća 16,5 km² s 559 st. (2011). Pruža se u dinarskome smjeru; dug je 12,3 km, širok do 2,6 km. Građen je od krednih vapnenaca i dolomita; najviši vrh Korinjak (168 m). Obala je duga 35,2 km (koeficijent razvedenosti 2,4). Uz nju su mnogobrojni otočići (Beli, Fulija, Glurović, Knežak, Kudica, Mali, Mrtovnjak, Rutnjak, Sridnji, Temešnjak). Iž je obrastao borovom šumom (oko 60% površine). Stanovništvo se bavi pomorstvom (od XV. st.), ribarstvom, poljodjelstvom (maslina, vinova loza, smokva, rogač, naranča, limun). Turizam; marina (Veli Iž). Trajektne veze sa Zadrom i otokom Ravom. Naselja Veli Iž (376 st.) i Mali Iž (183 st.) leže na ist. obali. – Tragovi naselja iz pretpovijesti (ilirske gradine). U antičko doba rimsko naselje. U vrelima se spominje od X. st. (Konstantin Porfirogenet). U srednjem vijeku u sastavu otočnoga dijela zadarskoga distrikta. Na Ižu su zemljišne posjede imale zadarske crkvene ustanove (ženski benediktinski samostan sv. Marije, nadbiskupija, sjemenište »Zmajević«) i patricijske obitelji (Benja, Fanfonja, Nassi, Soppe, Civalleli, Grisogono i dr.). Za mletačko-turskih ratova u XV. i XVI. st. otok su naselili prebjezi s kopna (poglavito s područja Ravnih kotara). U XVIII. i XIX. st. Iž je postao jedno od vodećih pomorsko-trgovačkih središta na zadarskom arhipelagu. U II. svjetskom ratu žarište antifašističkoga pokreta.

Iž. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.4.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28399>.