Jarnović, Ivan

ilustracija
JARNOVIĆ, Ivan

Jarnović (Giornovichi, Giernovichi, Žarnovik, Jarnowich), Ivan (? Mane), violinist i skladatelj vjerojatno hrvatskoga podrijetla (? Palermo, 25. XI. 1747Sankt Peterburg, 23. XI. 1804). Mjesto rođenja nije sigurno iako je kršten u Palermu 27. XI. 1747. pod imenom Giovanni Giernovichi. Prema nekim izvorima rođen je »na brodu u vodama Raguse«, čini se one na Siciliji, a ne Dubrovnika u Hrvatskoj. Nepotvrđena je i pretpostavka da je violinu učio kod Talijana A. Lollija u Stuttgartu i Ludwigsburgu, a moguće je da je bio samouk. Javno je djelovanje započeo 1773. u Parizu, gdje je nastupao u seriji tzv. Duhovnih koncerata (Concerts spirituels) izvodeći svoje i tuđe skladbe, a povremeno je gostovao i izvan francuske prijestolnice. Zaposlenje je nalazio i u ansamblima velikaša i mecena. Nemiran duh i svadljiva narav tjerali su ga na stalno lutanje, u čemu mu je pomoglo i umijeće mačevanja i igranja biljara. Nakon pariških uspjeha koncertirao u Berlinu, Dresdenu, 1782. na dvoru u Varšavi, a od 1783. bio je u službi Katarine II. na peterburškom dvoru te u Moskvi. Na povratku u Pariz 1786. koncertirao je s dojmljivim uspjehom u Varšavi i Beču. Početkom izbijanja Francuske revolucije otišao je preko Haga u London. Duže se zadržao u Bathu, posjetio Irsku i Škotsku, a 1792., 1798. i 1799. povremeno nastupao u Hamburgu i Berlinu. Godine 1802. koncertirao je u Berlinu, Kopenhagenu i Sankt Peterburgu. Povremeno se bavio i podukom. Skladao je djela za violinu: koncerte (gotovo 30), od kojih su neki prerađeni za komorni sastav (npr. za violinu i čembalo), duete za dvije violine, varijacije na popularne teme za violinu i bas, 3 koncertantna kvarteta i dr. Središnji su dio njegova opusa koncerti, a prema navodima kritičara, Jarnović je imao kvalitete što ih zahtijeva njihova izvedba: kristalno čist ton i lakoću izvedbe virtuoznih stavaka. Pretežito su trostavačni te očituju prijelaz od barokne dvodijelnosti prema ranoklasicističkoj sonatnoj trodijelnosti u prvom stavku, donose romancu kao novinu drugoga stavka i sustavnu primjenu ronda u trećem, u kojem su česte popularne teme. Popularnost Jarnovićevih djela očitovala se i u citiranju njegovih tema ili cijelih stavaka u skladbama nekih autora (Thomas Attwood, William Shield, Paul Wranitzky i dr.).

Jarnović, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28777>.