Job, Ignjat

ilustracija
JOB, Ignjat, Autoportret, 1931., Bol, Galerija umjetnina Branko Dešković
ilustracija1ilustracija2

Job, Ignjat, hrvatski slikar (Dubrovnik, 28. III. 1895Zagreb, 28. IV. 1936). Neredovito je pohađao Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (1917–20). Prvi crteži iz Bolnice za duševne bolesnike u Šibeniku, gdje se sklonio od progona austrijskih vlasti (1914–16), bili su nagovještaj slikarova ekspresionističkog usmjerenja. Za boravka na Capriju (1920–21) naslikao je slike Ribari s Caprija, Santa Maria i Berba naranača u duhu kasne secesije. U razdoblju 1925–27., za boravka u Srbiji, slijedio je tzv. minijaturni stil; po sjećanju je naslikao mnogobrojne zavičajne teme ostvarene u zagasitu registru boje i uz naglašenu narativnost (Primorsko selo, Svadba, U mlinu od maslina). Od 1928. pod utjecajem V. van Gogha, čiji je opus poznavao samo po reprodukcijama, rasvijetlio je paletu i stvorio vlastito i izvorno slikarstvo (Vjetar u luci, Masline, Lovački piknik). Nošen snažnim temperamentom, na slikama krajolika i figuralnim kompozicijama težio je sve smionijim kolorističkim rješenjima i približio se u kasnijem razdoblju fovizmu. Između 1931–35. na Braču, u Lumbardi, Komiži i Splitu nastale su koloristički bujne, često groteskne, kompozicije, glavna tema kojih su težaci i ribari na poslu, na seoskim proslavama i pijankama, te krajolici i mrtve prirode (Ribari pred oluju, Procesija na Braču, Bakanalije, Poslije lova, Nedjelja, Vela Glavica I i II, Moj dom, Gripe, Škarpina). Job je u krajoliku gledao simbol, a u boji psihološki izraz, po čemu je on naš jedini pravi ekspresionistički slikar, a njegov ekspresionizam nije rezultat programa ili svjesnog izbora, već osobnoga doživljavanja života, zavičajnog okružja i njezinih ljudi. Većina njegova opusa nalazi se u Galeriji umjetnina u Bolu na Braču.

Job, Ignjat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 26.5.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29205>.