STRUKE:

karbonari

karbonari (tal. carbonari), članovi talijanske tajne političke udruge (Carboneria). Njihove ideje bile su mješavina kršćanskog misticizma, rousseauovskoga demokratizma i rimskog mita. Borili su se za oslobođenje Italije i liberalni ustav, ali nisu imali razrađen program političkog ujedinjenja Italije. Među njima je bilo puno republikanaca, ali u svojem djelovanju nisu isticali republikanski program. Poput ostalih tajnih udruga, karbonari su imali svoju strogu hijerarhiju (šegrt, meštar te poslije i veliki meštar), služili su se posebnim ritualom (masonskom simbolikom) i potanko razrađenim sustavom konspirativnog rada. Članstvo se uglavnom sastojalo od talijanskih plemića, građanstva i časnika francuske vojske u Italiji. Prve organizacije karbonara nastale su u Napulju za francuske vladavine J. Murata (1808–15) i u Rimu. Cilj karbonara bio je protjerivanje Murata i povratak Ferdinanda IV. i Marije Karoline koji su se bili sklonili na Siciliju. Pod njihovim utjecajem izbila je revolucija u Napulju 1820–21., koja je bila ugušena austrijskom intervencijom. Karbonarski se pokret proširio u Pijemontu (revolucija 1821), odakle je prešao u Francusku (1821), a njihov je udio bio znatan i u ustancima u Modeni, Parmi i Romagni (1831). Nakon gušenja tih ustanaka došlo je do oštrih progona karbonara. Kao emigranti našli su utočište u Francuskoj, gdje im je središte bilo u Parizu (Charbonnerie). Cilj francuskih karbonara bio je rušenje Burbonaca (Srpanjska revolucija 1830). Protiv njihova utjecaja na politička zbivanja u Italiji organizirali su 1831. emigranti iz Italije, na čelu s G. Mazzinijem, udrugu Mlada Italija (Giovine Italia). Ubrzo potom karbonari su izgubili utjecaj na polit. zbivanja u Italiji.

karbonari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30447>.