Kiribati

ilustracija
KIRIBATI, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7

Kiribati (Republika Kiribati/Republic of Kiribati, kiribatski Ribaberikin Kiribati), otočna država u Oceaniji, u središnjem dijelu Tihoga oceana; obuhvaća 810,5 km².

Prirodna obilježja

Kiribati se sastoji od 33 atola i jednoga vulkanskog otoka (Banaba ili Ocean; 6,3 km²), raštrkanih na morskom području od približno 5 milijuna km². Atoli, izgrađeni od koraljnog vapnenca, imaju karakterističan ovalni oblik i unutrašnje lagune. Svrstani su u tri otočne skupine.

Otočje Gilbert (Gilbertovi otoci; Tungaru; 16 atola, ukupno 285,5 km²): Abaiang, Abemama, Aranuka, Arorae, Beru, Butaritari, Kuria, Maiana, Makin, Marakei, Nikunau, Nonouti, Onotoa, Tabiteuea, Tamana i Tarawa.

Otočje Phoenix (8 atola; 27,6 km²): Abariringa (Kanton), Birnie, Enderbury, Manra, McKean, Nikumaroro, Orona i Rawaki.

Linijski (Ekvatorski) otoci (Line Islands ili Equatorial Islands; 11 atola, od kojih Jarvis, Palmyra i greben Kingman pripadaju SAD-u; 496 km² unutar Kiribatija): Caroline, Flint, Kiritimati (Christmas Island; Božićni otok), Malden, Starbuck, Tabuaeran (Fanning), Teraina (Washington) i Vostok.

U smjeru istok – zapad otočje se proteže u duljini od 3870 km, a u smjeru sjever – jug na 2050 km. Otoci u zapadnome dijelu Kiribatija pripadaju Mikronezijskoj skupini otoka, a oni u istočnome dijelu Polinezijskoj. Površinom je najveći otok Kiritimati (388 km²; najveći svjetski atol) u Linijskim otocima. Najviši je otok Banaba (81 m) dok svi ostali otoci (atoli) dosežu najviše 5 m nadmorske visine. Zbog oceanskoga okruženja prevladava tropska oceanska klima s visokim temperaturama tijekom cijele godine (27 do 32 °C) i obilnim oborinama. Godišnja količina oborina varira od 700 mm u Linijskim otocima, 1500 mm na Tarawi do 3000 mm na najsjevernijem dijelu otočja Gilbert; najizrazitije kišno razdoblje je od studenoga do ožujka. Česti su razorni tropski cikloni; u sušem razdoblju pušu sjeverozapadni pasati. Nema stalnih vodenih tokova. Vegetacija je oskudna, prevladavaju nasadi kokosovih palmi.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2010. u Kiribatiju živi 103 058 st.; prosječna je gustoća naseljenosti velika i iznosi 127,2 st./km². Najnaseljenije je otočje Gilbert (328 st/km²; na južnome dijelu atola Tarawa, površine 16 km², živi 48,7% ukupnoga stanovništva zemlje ili 3184 st./km²), Linijski otoci vrlo su rijetko naseljeni (21 st./km²), a otočje Phoenix je gotovo nenaseljeno. Većinu stanovništva (98,9%) čine Mikronezijci (Kiribaćani; izvorno I-Kiribati), ostalo su Polinezijci, Fidžijci, mješanci (1,1%). Prema vjeroispovijesti uglavnom su kršćani: katolici 56,0%, protestanti (34,0%), mormoni (5,0%) i drugi (5,0%). Porast stanovništva iznosi 2,2% (2005–10) i odgovara prirodnomu priraštaju (23,3‰ ili 2,33%, 2010). Stopa nataliteta znatno je viša od svjetskoga prosjeka (20,3‰, 2010) i iznosi 31,1‰, stopa mortaliteta je 7,8‰, a stopa smrtnosti dojenčadi 45,0‰. Stanovništvo je u prosjeku vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 36,0%, u dobi od 15 do 64 godine 60,6% stanovnika, a starijih od 65 godina je samo 3,4% (2010). Očekivano je trajanje života 61,1 godina za muškarce i 71,8 godina za žene (2013). Ekonomski je aktivno 39 034 ili 37,8% ukupnoga stanovništva; u poljoprivredi i ribarstvu radi 15,0% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 10,0%, a u uslužnim djelatnostima 75,0% (2010). Službeni je jezik engleski, a razgovorni kiribatski (gilbertski). Pismeno je 97,7% stanovništva starijega od 10 godina (2010). Grad Bairiki (3524 st., 2010) s naseljima Betio (15 755 st.) i Ambo (2200 st.) dijele funkcije glavnoga grada (atol Tarawa); ostala naselja: Tabwakea (Kiritimati), London (Kiritimati), Tuarabu (Abaiang), Utiroa (Tabiteuea), Taboiaki (Nonouti), Rawannawi (Marakei) i dr.; u gradovima živi 54,1% st. (2010).

Gospodarstvo

Potkraj 2002. Kiribati ostvaruje BDP od 80 milijuna USD; po stanovniku oko 800 USD. Među najsiromašnijim je zemljama na svijetu. Ovisi o inozemnoj tehničkoj i financijskoj pomoći (u godišnjoj vrijednosti od 30 do 50% BDP-a), uglavnom iz Velike Britanije, Japana, Australije, Novoga Zelanda i Kine. Bogata nalazišta fosfata iscrpljena su pod vlašću Velike Britanije (do 1979), pa su otad glavni prirodni resursi kokosov orah i riblji fond. Razvojno je ograničenje nedostatak obrazovanih radnika; od prirodnih nepogoda česti su razorni tajfuni i tornada. Obradiva je većina zemljišta. Turizam ostvaruje oko 20% BDP-a, a gospodarski su značajne i devizne doznake radnika iz inozemstva. Prema procjenama Svjetske banke podzaposleno je oko 75% radno aktivnoga stanovništva (nezaposlenosti nema). Vrijednost je izvoza 6 milijuna USD, a uvoza 44 milijuna USD; kroničan je vanjskotrgovački manjak. Glavni su vanjskotrgovinski partneri Japan, SAD, Australija, Fidži i Poljska. Potkraj 2002. vanjski je dug 10 milijuna USD.

Promet

Ukupna je duljina cesta 670 km (2000). Na atolu Tarawa (otočje Gilbert) nalazi se glavna i najveća morska luka (Betio) kao i međunarodna zračna luka Bonriki.

Novac

Novčana je jedinica australski dolar (A$; AUD); australski dolar = 100 centa.

Povijest

Otočje su 1765. i 1788. otkrili britanski pomorci, a po jednom od njih, Thomasu Gilbertu, dobili su ime (→ gilbert). Naseljavanje je započelo tek nakon 1837. God. 1892. Velika Britanija uspostavila je protektorat nad 16 atola u otočju Gilbert i 9 otoka Ellice. God. 1916. otočje je postalo britanska kolonija Gilbert i Ellice; postupno je obuhvatila i dio Linijskog otočja. God. 1937. priključeno joj je otočje Phoenix; otoke Kanton i Enderbury u sastavu Phoenixa zahtijevao je SAD (1938), pa je nad njima 1939. bila uspostavljena britansko-američka uprava (na rok od 50 godina). Za II. svjetskog rata otočje je bilo pod japanskom okupacijom (1941–43). Nakon II. svjetskog rata obnovljena je britanska uprava nad otočjem Gilbert i Ellice te na većem dijelu Linijskog otočja na kojem su pokuse s nuklearnim oružjem izvodili Velika Britanija (1957–58) i SAD (1962). Otočje Ellice izdvojilo se 1975. pod nazivom Tuvalu (neovisnost je ostvarila 1. X. 1978). Otočje Gilbert steklo je autonomiju potkraj 1976. te s većim dijelom Linijskog otočja ostvarilo neovisnost 12. VII. 1979. pod imenom Kiribati (postao je član Commonwealtha); za predsjednika je izabran Ieremia Tabai (u više mandata, na vlasti je bio do srpnja 1991). U rujnu 1979. SAD je sporazumno odustao od zahtjeva za otočjem Phoenix i priznao ga Kiribatiju (SAD je sporazum ratificirao 1983). God. 1983. Kiribati je proglasio isključivi gospodarski pojas u širini od 200 milja. Za predsjednika je 1994. izabran Teburoro Tito (ponovno 1998. i 2003). U travnju 1999. Kiribati je od SAD-a potraživao otoke Howland, Baker i Jarvis. Od 14. IX. 1999. član je UN-a. Djeluje u Forumu pacifičkih otoka (do listopada 2000. Južnopacifički forum); pomoć u nadzoru državnog akvatorija pruža mu Australija. Od 2003. predsjednik je Anote Tong (reizabran je 2007. i 2012).

Politički sustav

Prema Ustavu od 12. VII. 1979., Kiribati je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike ima široke ovlasti šefa države, istodobno je i predsjednik vlade. Kandidate za predsjednika republike ističe parlament iz vlastitih redova, a izravno ga biraju građani za mandat od 4 godine (i na najviše 3 mandata). Izvršnu vlast ima vlada kojoj je na čelu predsjednik republike, koji ostale članove vlade imenuje iz redova parlamentarnih zastupnika. Zakonodavnu vlast obavlja jednodomni Skupštinski dom (Maneaba ni Maungatabu), koji ima 62 zastupnika, 44 je birano izravno, 1 je zastupnik po službi (državni tužitelj), a 1 zastupa zajednicu Banaba. Mandat je zastupnika 4 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obavljaju Apelacijski sud, Visoki sud i 26 osnovnih sudova. Država je administrativno podijeljena na 3 upravne jedinice, 6 okruga i 21 otočno vijeće. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 12. srpnja (1979).

Kiribati. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31586>.