STRUKE:

klimatologija

klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta + -logija), znanost o klimi. Klimatologija na temelju meteoroloških podataka proučava fizičke osobine atmosfere tijekom duljega vremenskog razdoblja; dio je meteorologije, odnosno geofizike. Dijeli se na opću i specijalnu. Opća klimatologija proučava veze između klimatskih elemenata i čimbenika te nastoji pronaći opće zakone po kojima se te veze upravljaju. Specijalna klimatologija proučava klimatske prilike pojedinih dijelova Zemlje, a dijeli se na lokalnu i regionalnu. U XIX. st. najprije se velika pozornost posvećivala proučavanju vremenskih tipova i njihove veze s pojedinim meteorološkim elementima, a potom i istraživanju značajki opće cirkulacije atmosfere i njezine povezanosti s klimatskim prilikama. Teoretski razvoj doveo je nakon 1960-ih do brojčanih simulacija vremena i klime i do pojave dinamičke klimatologije, koja koristi modele atmosferskih procesa temeljene na osnovnim fizikalnim jednadžbama gibanja te modele procesa razmjene topline i vlage u atmosferi kao i utjecaja podloge na njih. Simulacije klimatskih modela podloga su i za procjene budućih promjena klimatskih prilika na Zemlji, što je od golemoga praktičnoga značenja. U istraživanju klimatskih prilika u geol. prošlosti Zemlje, značajnu ulogu ima paleoklimatologija, a sve veće značenje dobiva i bioklimatologija, koja istražuje odnos između živih bića i klime (agroklimatologija se bavi odnosom između klime i bilja, osobito kulturnoga). Medicinska klimatologija proučava odnos između klime i čovjeka (osobito umjetne klime zatvorenih prostora). Mikroklimatologija istražuje klimatske prilike u sloju zraka koji se nalazi do 2 m iznad tla, jer je taj sloj pod snažnim utjecajem podloge, a makroklimatologija klimu širih područja poput država pa i kontinenata.

Podatci o klimatskim prilikama skupljaju se motrenjem i mjerenjem vrijednosti meteoroloških elemenata na meteorološkim postajama tijekom što duljega razdoblja (barem 30 god.). Prikupljena građa obrađuje se statističkim metodama kako bi se utvrdila razdioba vrijednosti klimatskih elemenata na Zemlji, njihov dnevni i godišnji hod, ekstremne vrijednosti, učestalost pojavljivanja i dr. Odatle proizlaze razredbe klimatskih tipova, od kojih su najpoznatije Köppenova i Thornwaitova razredba klime.

Klimatologija je važna gotovo u svim granama ljudske djelatnosti i gospodarstva (u zdravstvu, poljoprivredi, energetici, posebice hidroenergetici, prometu, turizmu, građevinarstvu i dr.).

klimatologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31895>.