Kmeri (Khmeri), narod u jugoistočnoj Aziji. Oko 13 milijuna pripadnika, nastanjenih uglavnom u Kambodži (oko 11 milijuna), gdje čine većinsko stanovništvo, te manjim dijelom u jugoistočnom Tajlandu i južnom Vijetnamu (delta Mekonga). Pretežito se bave poljodjelstvom (uzgoj riže). Po vjeri su budisti (škola theravāda). Kmeri su bili nositelji razvijene civilizacije koja je vrhunac dosegnula u razdoblju od IX. do XIII. st. (→ kambodža, povijest; likovne umjetnosti)
Jezik. Kmerski jezik pripada mon-kmerskoj grani austroazijske porodice jezika. Najstariji spomenik kmerskoga potječe iz 611. god., a pisan je alfabetskim pismom palava, koje potječe od indijskog pisma brahmi. Od samih početaka predaje u kmerskom se pronalaze mnogobrojne posuđenice iz sanskrta, učenoga jezika Indije, i palija, jezika budističkih svetih tekstova. Najstariji su kmerski tekstovi natpisi na kamenu, koji postaju osobito brojni nakon osnutka Angkora (802. god.). Od XV. st. česti su rukopisi u kojima je sačuvan opsežan korpus literature na kmerskom jeziku, uključujući i adaptaciju sanskrt. epa Rāmāyana (kmerski Ramakerti). Suvremeni kmerski jezik u Kambodži standardiziran je, a pokazuje malu dijalekatsku raščlanjenost; u južnom Vijetnamu i u Tajlandu govore se dijalekti prilično različiti od standardnoga jezika. Kmerskim je potkraj XX. st. govorilo oko 13 milijuna ljudi, od toga oko 11 milijuna u Kambodži, gdje ima službeni status. – Poput drugih jezika jugoistočne Azije, kmerski ima složen sustav honorifika (gramatičkih oblika koji se upotrebljavaju ovisno o relativnom društvenom statusu govornika i sugovornika), ali za razliku od susjednih jezika, kmerski nema distinktivne tonove. Poput vijetnamskoga te drugih mon-kmerskih jezika, samoglasnički je sustav izrazito složen (u nekim dijalektima čak trideset samoglasničkih fonema). Morfologija je slabo razvijena: u kmerskome nema padeža, glagolskoga vremena ni kategorije roda. Kmerski je izrazito prefiksalan jezik (s nešto infiksa). Sufiksa nema, osim u posuđenicama. Poredak je sintaktičkih kategorija S(ubjekt) V (glagol) O(bjekt).
