Književna republika

ilustracija
KNJIŽEVNA REPUBLIKA, Zagreb, 1924.

Književna republika. Mesečnik za sve kulturne probleme, pokrenuo je i uređivao M. Krleža. Izlazio je 1923–25. u nakladi Vinka Vošickoga u Koprivnici i potom do 1927. u Krležinoj nakladi u Zagrebu. Ukupno su izišla 34 broja u 29 svezaka, obuhvaćena u 4 knjige. Časopis je okupljao istaknute pisce lijeve orijentacije, a obilježavala ga je kritika onodobne jugoslavenske političke stvarnosti te zauzimanje za slobodu književnog i umjetničkog stvaranja. Krleža je u njemu objavio mnoge svoje polemičke eseje, a na profil časopisa svojim je prilozima utjecao i A. Cesarec, koji ga je za Krležina izbivanja i uređivao. U njemu se afirmirao D. Cesarić, objavljene su posljednje pjesme A. B. Šimića, ciklus Z mojih bregov F. Galovića i dr. God. 1927. bio je zabranjen zbog komunističke propagande; unatoč oslobađajućoj presudi, Krleža je odustao od daljnjeg izdavanja, dijelom i zbog nesređenih materijalnih prilika.

Istoimeni časopis pokrenulo je 2003. Hrvatsko društvo pisaca nasljedujući zasade Krležina časopisa, tj. koncepciju što ju je predstavljao časopis Republika u razdoblju 1986–2002 (glavni je urednik V. Visković).

Književna republika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32120>.