Kolar-Dimitrijević, Mira, hrvatska povjesničarka (Koprivnica, 9. VII. 1933). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1958. arheologiju i povijest te 1978. doktorirala tezom Položaj i struktura radničke klase sjeverne Hrvatske (Savske banovine) od 1929. do 1939. godine. Radila je u Arhivu grada Zagreba 1960–64., potom u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (kao znanstvena savjetnica od 1985), a od 1988. do umirovljenja 2003. bila je redovita profesorica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, gdje je predavala gospodarsku povijest novoga vijeka te svjetsku povijest XX. st. Proučava gospodarske i društvene prilike u Hrvatskoj, napose u Zagrebu i Podravini, te u Slavoniji i Srijemu, pretežno u XIX. st. i prvoj polovici XX. st. Obrađuje položaj i strukturu radništva, povijest industrijskih poduzeća i gospodarskih grana, npr. Radni slojevi Zagreba od 1918. do 1931. (1973), Socijalne prilike i klasna borba u Vinkovcima međuratnog razdoblja (1977), Položaj radničke klase u Sremu: 1918–1941 (1982), Ivan Krndelj: radnički tribun (1988), Prilog gospodarskoj povijesti Siska između dva svjetska rata (2005), Svilarstvo u Hrvatskoj od 18. stoljeća do 1945. godine (2007), proučava djelatnost gospodarskih i pripomoćnih društava (Prvo zagrebačko dobrotvorno društvo Društvo čovječnosti: 1846–1946., 1998; Hrvatski Radiša: 1903.–1945./2003., 2004) te financijskih i novčarskih institucija (Povijest novca u Hrvatskoj od 1527. do 1941. godine, 2013). Bavi se i poviješću HSS-a, najčešće prvacima stranke, odnosno književnicima bliskim ideologiji HSS-a: Mara Matočec (1993), Đuro Basariček: socijalno i političko djelovanje (2008), Mihovil Pavlek Miškina do 1935. godine (2011), Prilozi povijesti seljačkog pokreta u Podravini: (od početaka do 1945. godine) (2015., s Hrvojem Petrićem), te socijalnom poviješću (Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvoga svjetskog rata, 2008). Piše također biografije kulturnih djelatnika, gospodarstvenika i povjesničara (Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća, 2002; Ferdo Rusan, 2004; Bankar i politika: Ljubomir St. Kosier, 2009; Igor Karaman, 2023). Objavila je i autobiografiju Podravski kaleidoskop: sjećanja jedne Podravke na četiri podravska svijeta u dvadesetom stoljeću (2015). S kćeri Elizabeth Wagner priredila je pisma svoga supruga Stojana Dimitrijevića (Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma: svijet arheologa Stojana Dimitrijevića kroz pisma ženi od 1955. do 1964. godine, 2010), a iz ostavštine Zdenke Šimončić-Bobetko priredila je njezine knjige Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj: 1918–1941 (I–II, 1997–2000) te Industrija Hrvatske 1918. do 1941. godine (2005). Pokrenula je 1982. i bila do 1987. urednica Povijesnih priloga, supokrenula je 2005. i do 2008. bila s H. Petrićem urednica časopisa Ekonomska i ekohistorija. U povodu obljetnica njezina rođenja objavljene su publikacije Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević (2003) i Mira Kolar i Podravina (2013).
