Kollár, Ján

ilustracija
KOLLÁR, Ján
ilustracija1ilustracija2

Kollár [ko'la:r], Ján, češki književnik i polihistor slovačkoga podrijetla (Mošovce, 29. VII. 1793Beč, 24. I. 1852). Evangelički svećenik; od 1849. profesor slavenske arheologije u Beču. Zagovornik slavenskoga jedinstva, začetnik romantičarskoga, književno orijentiranoga panslavizma, čijemu se utjecaju pripisuje njegovo protivljenje slovačkom »jezičnom separatizmu«. Na poetiku i idejnost njegova pjesništva snažno su utjecali Herderovi pogledi i uvid u njemačku nacionalnu svijest, kao i ljubav prema budućoj supruzi Wilhelmini (Mini) Schmidt. Njoj je posvetio i prvu zbirku Pjesme (Básně, 1826). Knjigu prožima romantičarski topos poistovjećivanja drage s domovinom te društveno-politički panslavizam. Marljiv skupljač narodnoga blaga (zajedno s P. J. Šafaříkom); u poeziji vjeran klasicizmu i njegovu nadahnjivanju petrarkizmom, retorici i mitologiji. Glavno mu je djelo u klasicističkom duhu zbirka pjesama Kći Slave (Slávy dcera, 1824., proširena 1832), koja je odsudno djelovala na češko nacionalno buđenje te postala glasovita diljem slavenskoga svijeta. Njezin je utjecaj prepoznatljiv i u hrvatskih preporoditelja, osobito u S. Vraza. Među Slavenima važnost je imao i Kollárov njemački spis O književnoj uzajamnosti različitih plemena i narječja slavensk nacije (Über die literarische Wechselseitigkeit zwischen den verschiedenen Stämmen und Mundarten der slawischen Nation, 1837). Značajna su i njegova znanstvena djela s područja slavenske filologije, arheologije i povijesti.

Kollár, Ján. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 23.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32431>.