komparativna ili poredbena književnost, pojam nastao u drugoj polovici XIX. st., vežući se uz poredbene prirodne znanosti (anatomiju, fiziologiju), poredbenu lingvistiku, poredbene pravne i političke znanosti. Pojam se u XX. st. raslojavao pa su ga neke škole vezale uz povijesnu dimenziju, a druge su polazile od osobitoga »duha« različitih kultura pokušavajući otkriti moguće utjecaje među njihovim piscima. Pristup francuske tradicije temelji se na takvoj uspostavi odnosa među autorima ili književnim sustavima, dok je angloameričkoj tradiciji svojstveno zauzimanje za međuprožimanja. Odnos dvaju pristupa očituje se i u terminologijskom razlikovanju »komparativne« i »opće književnosti«. U XIX. st. naglasak je bio na odnosu književnosti i nacionalne kulture, a u XX. st. se s pojavom formalizma javila vjera u univerzalnu civilizacijsku moć književnosti, neovisnu o pojedinome kulturnom kontekstu. Od 1970-ih rasprave se ne vode više toliko o predmetu i metodi proučavanja književnosti, jer je jedinstven pojam favorizirao kanonske tekstove europske i sjevernoameričke književnosti, koliko se proučavaju specifični uvjeti književne proizvodnje, promjene kulturnih kontekstâ, status i uloga književnih tekstova u različitim tradicijama i dr. Područje interesa komparativne književnosti temeljito se preuređuje s pojavom postkolonijalnih studija, rodnih studija, kulturalnih i interkulturalnih studija te različitih pristupa poput komparativne (poredbene) antropologije, teorije diskursa, teorije recepcije, kulturalnoga materijalizma i dr. Vodeća je svjetska znanstvena institucija Međunarodna udruga za poredbenu književnost (International Comparative Literature Association), u čijem je sastavu velik broj nacionalnih organizacija koje redovito izdaju mnogobrojne časopise i održavaju različite seminare i konferencije.
