Konstantin V. Kopronim (grčki Κωνσταντῖνος Κοπρώνυμος, Kōnstantĩnos Koprṓnymos: Konstantin Smrdljivac), bizantski car od 741 (Carigrad, 718 – Carigrad, 14. IX. 775). Sin bizantskoga cara Lava III. Sirijca. Na početku vladavine suzbio je pokušaj uzurpacije od strane supruga svoje sestre, Artavazda (743). Uspješno je ratovao protiv Arapa, a protiv Bugara je poveo čak devet pohoda; nakon pobjede kraj Anhijala na obali Crnoga mora (763), Bugari su privremeno bili prisiljeni na uzmak. Za trajanja tih ratova Langobardi su zauzeli ostatke Ravenskog egzarhata (751) i znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji. Nakon toga papinstvo se sve više udaljavalo od Bizanta, i priklanjalo sve jačoj franačkoj državi. Kao pristaša ikonoklazma, sazvao je koncil u Hijereji (754), na kojem je štovanje ikona bilo proglašeno kažnjivim pa su započeli progoni oporbenih redovnika. Umro je na pohodu protiv Bugara, a naslijedio ga je sin Lav IV. Hazar.
