Konstantin V. Kopronim

Konstantin V. Kopronim (grčki Κωνσταντῖνος Κοπρώνυμος, Kōnstantĩnos Koprṓnymos: Konstantin Smrdljivac), bizantski car od 741 (Carigrad, 718Carigrad, 14. IX. 775). Sin bizantskoga cara Lava III. Sirijca. Na početku vladavine suzbio je pokušaj uzurpacije od strane supruga svoje sestre, Artavazda (743). Uspješno je ratovao protiv Arapa, a protiv Bugara je poveo čak devet pohoda; nakon pobjede kraj Anhijala na obali Crnoga mora (763), Bugari su privremeno bili prisiljeni na uzmak. Za trajanja tih ratova Langobardi su zauzeli ostatke Ravenskog egzarhata (751) i znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji. Nakon toga papinstvo se sve više udaljavalo od Bizanta, i priklanjalo sve jačoj franačkoj državi. Kao pristaša ikonoklazma, sazvao je koncil u Hijereji (754), na kojem je štovanje ikona bilo proglašeno kažnjivim pa su započeli progoni oporbenih redovnika. Umro je na pohodu protiv Bugara, a naslijedio ga je sin Lav IV. Hazar.

Konstantin V. Kopronim. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32882>.