Korošec, Anton, slovenski političar (Biserjani kraj Videma ob Ščavnici, 12. V. 1872 – Beograd, 14. XII. 1940). Katolički svećenik. Organizator Katoličke narodne stranke u Štajerskoj; od 1906. zastupnik Slovenske narodne stranke u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske, gdje je 30. V. 1917., kao predsjednik Jugoslavenskoga kluba, pročitao Svibanjsku deklaraciju u kojoj se zahtijeva ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj u samostalno državno tijelo u okviru Monarhije. U vrijeme raspada Austro-Ugarske, Korošec je bio predsjednik Narodnoga vijeća SHS-a i u tom je svojstvu s N. Pašićem 9. XI. 1918. sklopio Ženevsku deklaraciju, kojom srpska vlada priznaje Državu SHS kao politički ravnopravnoga partnera Kraljevini Srbiji u provođenju ujedinjenja južnoslavenskih narodâ. Bio je potpredsjednik prve vlade Kraljevine SHS. Kao vođa Slovenske narodne stranke sudjelovao je (od 1917) u mnogim vladama. Godine 1924. potpredsjednik vlade, a 1924. i 1928. ministar unutrašnjih poslova. Nakon atentata na S. Radića prišao je kralju i kao predsjednik vlade (1928) pomogao uvođenju Šestosiječanjske diktature. Bio ministar u Živkovićevoj vladi 1929. Godine 1933–34. zatvoren na Hvaru. U ljeto 1935. bio u Stojadinovićevoj vladi ministar unutrašnjih poslova. Godine 1939. predsjednik Senata, 1940. ministar prosvjete u vladi Cvetković–Maček. U svojem dugogodišnjem političkom radu zastupao je konzervativna stajališta, pa je kao takav bio jedan od najvećih konzervativaca u nizu jugoslavenskih vlada.