struka(e):
ilustracija
KOSINA, prikazane sile djeluju na tijelo kad miruje na kosini: G težina, Gt komponenta težine u smjeru gibanja, Gn komponenta težine okomita na smjer gibanja, Ft trenje i α kut nagiba kosine

kosina, ravnina nagnuta pod oštrim kutom prema horizontalnoj ravnini. Omogućuje podizanje tereta na neku visinu duljim putem, ali manjom silom od one koja bi bila potrebna za podizanje po vertikali. Primjerice, uz strmu planinu cesta vijuga kako bi automobili mogli svladati uspon duljim putem i manjom silom. Povijesno, uz hidrauličnu prešu, kolotur i polugu ubraja se u jednostavne strojeve.

Kosina je služila za proučavanje jednoliko ubrzanoga gibanja tijela s ubrzanjem koje je manje od ubrzanja Zemljine sile teže (a = g sin α, gdje jea ubrzanje na kosini, g ubrzanje sile teže, a kut α nagib kosine).

Sile koje djeluju na tijelo na kosini. Budući da težina tijela uvijek djeluje vertikalno prema dolje, a da se tijelo na kosini ne može gibati u tome smjeru, težina se rastavlja na dvije komponente: komponentu okomitu na kosinu i paralelnu s njome. Okomita komponenta pritišće podlogu (podloga uzvraća silom suprotnoga smjera), a paralelna komponenta ubrzava tijelo niz kosinu i vrši rad ako je u tome ne ometaju druge sile (npr. sila trenja). Uvjet je mirovanja tijela na kosini da je trenje jednako paralelnoj komponenti težine tijela: Ftr = G · sin α, gdje je kut α nagib kosine, a G težina tijela.

Citiranje:

kosina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kosina>.