STRUKE:

Kožljak

Kožljak (prije Kozljak), selo u Istri, 13 km sjeveroistočno od Labina; 159 st. (2011). Leži u jugoistočnome dijelu Čepićkog polja, u podnožju Učke, na 39 m apsolutne visine. Crkve: sv. Hadrijana, sv. Križa (XVI. st.), sv. Jurja (1590; groblje). Poljodjelstvo; stočarstvo. – Nekoć gospoštija u sastavu Pazinske knežije s jakim kaštelom podignutim u podnožju masiva Učke pored nekadašnjega Čepićkog jezera. Prvi se put kaštel spominje kao castrum Josilach u ispravi iz 1102. kojom je istarski markgrof Ulrik II. prepustio akvilejskomu patrijarhu istarsku obalu i velik dio posjeda u srednjoj Istri. Od XIII. do XV. st. Kožljak se često spominje u glagoljskim i ćirilskim dokumentima pod nazivom Kožlak (1275., 1325., 1395), u talijanskim dokumentima kao Cosgliacco (1275) te povremeno u germaniziranom obliku kao Waxenstein i Vekšestan (1395). Od XIII. st. bio je nasljedni posjed grofova Goričkih, a oni su ga u drugoj polovici XIV. st. predali kao leno obitelji Guteneck (Gutenegker, Gvothnicar, Wodnikar). Od 1436. bio je u posjedu ugledne senjske patricijske obitelji Mojsijević (Moise). U XVI. st. Kožljak je središte protestantizma i glagoljske kulturne tradicije, kojoj su se priklanjali i gospodari gospoštije. Nakon izumrća obitelji Mojsijević, Kožljak je došao u posjed mletačke plemićke obitelj Barbo, koja je 1668. prodala veći dio gospoštije plemićkoj obitelji Auersperg. Početkom XVII. st. srednjovjekovni kaštel bio je važna habsburška utvrda, a danas su od njega preostale samo ruševine.

Kožljak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33618>.