struka(e):
Krčelić, Baltazar Adam
hrvatski povjesničar, teolog i pravnik
Rođen(a): Šenkovec kraj Zaprešića, 5. II. 1715.
Umr(la)o: Zagreb, 29. III. 1778.
ilustracija
KRČELIĆ, Baltazar Adam

Krčelić (Kercselich), Baltazar Adam, hrvatski povjesničar, teolog i pravnik (Šenkovec kraj Zaprešića, 5. II. 1715Zagreb, 29. III. 1778). Školovao se u Zagrebu, Beču i Bologni, gdje je 1738. doktorirao teologiju i pravo. God. 1745. bio je postavljen za prefekta Zagrebačkoga sjemeništa, a 1747. za rektora Hrvatskoga kolegija (Collegium Croaticum) u Beču. Za boravka u Beču približio se reformnomu krugu oko Marije Terezije te pristao uz ideje prosvijećenog apsolutizma. God. 1755. sastavio je, na zahtjev bečkoga dvora, prijedlog upravne reforme u Hrvatskoj. Od 1749. bio je kanonik zagrebačkoga biskupa F. Klobušickoga, a nakon 1751., kada je biskupom postao F. Thauzy, dospio je u nepovoljan položaj pa je neko vrijeme proveo pod suspenzijom. Nakon Thauzyjeve smrti 1769. imenovan je čazmanskim arhiđakonom. Napisao je veći broj povijesnih djela na hrvatskom i latinskom jeziku. Prvo njegovo objavljeno djelo, o zagrebačkome biskupu A. Kažotiću, pisano je kajkavskim narječjem (Živlenje blaženoga Gazotti Augustina, zagrebečkoga biskupa, 1747). God. 1754. dovršio je djelo Povijest zagrebačke stolne crkve, prvi svezak, prvi dio (Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus), ali ga je zbog sukoba s F. Thauzyjem tiskao tek 1770. Djelom se koristio D. Farlati pri pisanju povijesti Zagrebačke biskupije. U pregledu političke povijesti Hrvatske do 1606 (Prethodne napomene o kraljevstvima Dalmacije, Hrvatske i SlavonijeDe Regnis Dalmatiae, Croatiae, Slavoniae notitiae praeliminares, 1770) istaknuo je pravo ugarske krune, odn. Habsburgovaca na hrvatske zemlje i susjedna područja. To je djelo napisao služeći se bogatom ostavštinom P. R. Vitezovića, koju mu je predala sama Marija Terezija. Kao povijesni izvor značajno je njegovo djelo Annuae ili povijest od uključivo 1748. godine i sljedećih (do 1767) na znanje potomstvu (Annuae sive historia ab anno inclusive 1748. et subsequis (1767) ad posteritatis notitiam, 1901). U tom djelu, koje predstavlja svojevrsne memoare i kroniku, donio je niz podataka iz političkog i društvenog života banske Hrvatske u XVIII. st. Djelo je poslužilo A. Šenoi kao osnova za roman Diogeneš. God. 1777., neposredno pred smrt, Krčelić je svoje knjige i rukopise darovao knjižnici Kraljevske akademije u Zagrebu, koja je temelj današnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Citiranje:

Krčelić, Baltazar Adam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krcelic-baltazar-adam>.