struka(e):

križari.

1. Naziv za kršćanske vojnike koji su sudjelovali u križarskim ratovima (XI–XIII. st.); ime su dobili prema znaku križa što su ga nosili na odorama, obično na desnome ramenu.

2. Naziv za vojnike koji su u srednjem vijeku (XIII–XV. st.) na papin poticaj išli na vojni pohod protiv krivovjeraca (albigenza, bosanskih krstjana i husita).

3. Naziv za članove Njemačkoga viteškog reda (XIII–XV. st.) koji su pod izlikom širenja kršćanstva širili njemački utjecaj na slavenske države u istočnoj Europi.

4. Članovi udruga hrvatske katoličke mladeži (1930–45).

5. Naziv za pripadnike poraženih snaga NDH u Hrvatskoj i BiH koji su se nakon II. svjetskog rata borili za obnovu NDH (1945–50).

6. Hrvatski folklorni ophod o blagdanu Spasovu, naziva se i križarice, križi. Skupina svečano odjevenih djevojčica i dječaka nosi križ okićen cvijećem i zelenilom, obilazi najprije polja, a zatim selo, gdje, zastajkujući pred svakom kućom, pjeva obredne pjesme sa sadržajem primjerenim ukućanima (npr. djevojci za udaju, momku za ženidbu, viđenijim ljudima u selu), a za uzvrat dobiva darove (jaja, slaninu, brašno, mast i sl.). Odrasliji bi momci toga dana na raskrižju sela ili uz zajednički bunar podignuli velik stup (spasovnjak), okićen križevima, cvijećem, zastavicama, a uvečer bi se oko njega skupila mladež pjevajući i plešući. Običaj je bio raširen na Banovini, u Slavoniji, Srijemu i Dalmaciji. Tumači se kao zaostatak pastirskih svečanosti, ali i nekadašnjih procesija uz proslavu Uzašašća, koje je Crkva s vremenom napustila.

Citiranje:

križari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krizari>.