Kučuk-Kajnardžijski mir

Kučuk-Kajnardžijski mir, mir sklopljen 21. VII. 1774. između Rusije i Osmanskoga Carstva u selu Kučuk-Kajnardži (danas Kajnardža u Bugarskoj). Tim mirom dokrajčen je Rusko-osmanski rat 1768–74., u kojem je osmanska vojska doživjela niz poraza. Mirom je Rusija dobila: tvrđavu Kinburn na utoku Dnjepra u Crno more, Kerč i Jenikale na Krimu, Kabardiniju, kao i slobodnu plovidbu za trgovačke brodove po Crnome moru i kroz tjesnace (Bospor i Dardanele) te po Dunavu. Tatari na Krimu i na Kubanu postali su neovisni. Rusija je Moldaviju i Vlašku, koje je u ratu osvojila, vratila njihovim knezovima, uz klauzulu da ih ona pred Portom diplomatski zastupa. Rusiji je bilo priznato pravo da štiti kršćansku vjeru i njezine ustanove pred Osmanlijama, da drži diplomatskoga predstavnika pri Porti te da otvara trgovačke konzulate u Osmanskom Carstvu.

Kučuk-Kajnardžijski mir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34414>.