Ladislav I. Arpadović

Ladislav I. Arpadović (Sveti), ugarski kralj od 1077 (Poljska, oko 1040Nitra, Slovačka, 29. VII. 1095). Sin ugarskog kralja Bele I. te brat ugarskog kralja Geze I., Sofije (supruge istarskoga markgrofa Ulrika I.) i Jelene Lijepe (supruge hrvatskog kralja Zvonimira). Rođen tijekom progonstva njegove obitelji u Poljsku, u Ugarsku se vratio 1048. Od mladosti sudjelovao u prijestolnim borbama; protjeran u Poljsku 1060., ali se iste godine vratio i uz potporu poljske vojske pomogao ponovni dolazak svojega oca na prijestolje. Nakon očeve smrti 1063. u Poljsku ga je ponovno protjerao tadašnji ugarski kralj Salomon, ali se već 1064., nakon pomirbe s kraljem, vratio u Ugarsku. Zajedno s kraljem Salomonom i bratom Gezom I. suzbio je 1068. provalu Pečenega u Erdelj (danas Transilvanija), a 1071. zajedno su opsjeli bizantski Beograd. U obnovljenom dinastičkom ratu protiv kralja Salomona (1074) borio se na strani brata Geze I., a za vladavine potonjega (1074–77) obnašao je dužnost hercega pa je upravljao sjevernim i sjeveroistočnim dijelom Kraljevstva sa sjedištima u Nitri i Bihoru. Godine 1077. naslijedio je brata kao ugarski kralj. Zahvaljujući mnogobrojnim novim zakonima, za njegove je vladavine napokon bilo učvršćeno kršćanstvo u Ugarskoj. Suzbijao je napade nomadskih naroda Pečenega i Kumana na Ugarsku. Nakon smrti hrvatskog kralja Zvonimira u nastalim je prijestolnim borbama dao podršku svojoj sestri Jeleni Lijepoj (1091). Prema nekim mišljenjima, tom je prilikom zauzeo gotovo cijelu Hrvatsku, a po drugima, samo područje između Drave i Gvozda (srednjovjekovna Slavonija). Zauzeto područje nije pripojio Ugarskoj, već je za hrvatskog kralja postavio nećaka Almoša. Budući da je time prekršio prava papâ kao seniora Hrvatske, došao je u sukob s papom Urbanom II. pa je, u sporu oko investiture, prešao na stranu rimsko-njemačkog cara Henrika IV. Između 1088. i 1094. osnovao je Zagrebačku biskupiju kao sufragansku biskupiju nadbiskupije u Kalocsi. Bio je kanoniziran za sveca 1192., a nakon smrti postigao je veliku popularnost. Od kraja XIII. st. njegov je kult postao jednim od temeljnih svetačkih kultova ugarske politike i plemstva te se prikazivao kao ideal viteštva. Blagdan mu se slavi 27. VI (tradicionalni datum njegova rođenja).

Ladislav I. Arpadović. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062>.