struka(e):

Lapčani, hrvatski plemićki rod. Jedno od tzv. dvanaest hrvatskih plemena (genus, generatio). Potječu iz Lapca u Lučkoj županiji (a ne iz Lapca u Lici). Kralj Zvonimir udao je svoju kćer Klaudiju za Vinihu Lapčanina, koji je prvi poznati pripadnik toga roda koji je navodno u miraz dobio Karin. U pripisu Salonitanskoj povijesti (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona, nastalom u XIV. st., spominje se župan Martin od roda Karinjana i Lapčana kao jedan od hrvatskih predstavnika koji su sklopili sporazum s kraljem Kolomanom. Pretpostavlja se da su bili u tješnjoj vezi i s Kačićima, jer se 1355. u Podnadinu spominje Lapčić de genere Cachichorum. God. 1322. Karlo I. Robert dao je povlastice plemićima de Lapuch, koje su potvrđivali i kasniji vladari. Ludovik I. Anžuvinac potvrdio im je 1360. posjed zemalja u Karinu, nakon čega se jedna njihova grana odvojila i počela nazivati Karinjani (prvi datirani spomen 1379). S vremenom je ime Karinjana počelo prevladavati nad onime Lapčana. Mnogobrojni podatci za XIV. st. pokazuju da su se posjedi Lapčana i Karinjana uglavnom nalazili u Lučkoj županiji (Dobruća Vas, Mogorova Dubrava, Dolčani, Dragine, Lemeševo Hrašće), a zajedničko im je središte bilo u Karinu. Sa svojih osnovnih posjeda proširili su se na mnoga sela u okolici Zadra, a neki su postali i zadarskim građanima. Pojedine grane Lapčana preselile su se u Pounje, u Psetsku županiju (posljednji spomen 1447) i Bužane (posljednji spomen 1490). Pop Martinac iz roda Lapčana spominje se 1493. na Grobniku. Lapčani se u zadarskoj okolici posljednji put spominju 1460., a Karinjani 1498. Iz plemena Lapčana potječu Draškovići, Oršići i Utješinovići.

Citiranje:

Lapčani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/lapcani>.