Lille [lil], grad i riječna luka u sjevernoj Francuskoj, upravno je središte departmana Nord i regije Hauts-de-France; 236 234 st. (2020), metropolitansko područje 1 187 907 st. (2021). Leži na obali kanalizirane rijeke Deule, u gusto naseljenom i snažno industrijaliziranom francuskom dijelu Flandrije, samo desetak kilometara od granice s Belgijom. S gradovima Roubaixom i Tourcoingom tvori jednu od najvećih konurbacija u Francuskoj. Gospodarsko je, financijsko i kulturno središte s katoličkim sveučilištem (osnovano 1875), tri sveučilišta (najstarije osnovano u Douaiu 1562., preseljeno u Lille 1887) koja su 2018. ujedinjena u Université de Lille, znanstvenoistraživačkim institutom Pasteur de Lille (1899), mnogobrojnim muzejima (Muzej lijepih umjetnosti, osnovan 1809., jedan je od najvećih u Francuskoj; povijesni, prirodoslovni, vojni, etnografski), kazalištima (drama, opera). Grad je bogat arhitektonskim spomenicima iz različitih povijesnih razdoblja; znatan je utjecaj flamanskog stila gradnje (opeka). U povijesnom središtu ističu se Vaubanova peterokutna vojna utvrda (XVII. st.), dvije gotičke crkve (XIV–XVIII. st.), stara Burza (XVII. st.) izgrađena u baroknom stilu, katedrala (XIX–XX. st.), sinagoga (XIX. st.). Od XVIII. st. Lille se snažno razvijao kao najjače francusko središte proizvodnje tekstila (uzgoj lana i konoplje u okolici). Razvijene su metalurgija, metalna, kemijska, elektrotehnička, prehrambena industrija, a u suvremeno doba razvija se informatička industrija.
Utvrdu na mjestu današnjega Lillea izgradio je u drugoj polovici XI. st. flandrijski grof Balduin I., na strateški važnome mjestu, koje je štitilo parišku zavalu od invazije sa sjevera, a od 1127. spominje se i gradsko naselje. Povoljan geografski položaj uvjetovao je znatan trgovački uspon grada već u XII. st. (sajmovi). Gospodarski napredak nisu spriječila ni česta osvajanja i razaranja grada. Od 1384. pod burgundijskim vojvodama, a od 1477. u vlasti Habsburgovaca (u XVI. st. dio Španjolske Nizozemske). Francuzi su ga osvojili 1667. te je sljedeće godine sporazumom u Aix-la Chapelleu i formalno pripao Francuskoj. Od XIX. st. središte niza okolnih industrijskih gradova (Roubaix, Tourcoing, Haubourdin, Loos, Lomme, La Madeleine i dr.).
