Limnos ili Lemno (Lemnos, novogrčki Λήμνος, Lḗmnos [li'mnos], starogrčki Λῆμνος, Lmnos), grčki otok u sjevernome dijelu Egejskoga mora, pred Dardanelima; obuhvaća 477,5 km² sa 19 992 st. (2011). Vulkanskoga je podrijetla. Vinogradarstvo, uzgoj agruma i smokava; stočarstvo (ovce; proizvodnja sira kalatakija), ribolov. Turizam. Glavno je naselje i luka Mirina (Mýrina, 5711 st., 2011). – Otok su već u prapovijesti naselili došljaci iz Trakije i Male Azije. Utvrđeno naselje na lokalitetu Poliohni potječe iz eneolitika. U VIII. st. pr. Kr. Limnos su naselili Tirseni, možda predci Etruščana, čiji se trag vidi u nekropoli u Kaminiji, te u naselju i nekropoli u Hefestiji. Potonju su tijekom VII. i VI. st. pr. Kr. kolonizirali Grci. Iz toga se doba ističu ostatci svetišta s mnoštvom zavjetnih darova, te teatar, preuređen u rimsko doba. Istraženi grobovi pokazuju kontinuitet do rimskoga i bizantskoga razdoblja. Iz ranokršćanskoga su doba ostatci nekoliko trobrodnih bazilika. Na lokalitetu Hloi otkriveni su ostatci svetišta kabira. Za genovske vlasti (XVII. st.) na temeljima prapovijesnih kiklopskih zidina podignuta je tvrđava. Prema predaji na Limnosu se nalazio jedan od četiriju antičkih labirinata.
