Lipset [li'psət], Seymour Martin, američki sociolog i politolog (New York, 18. III. 1922 – Arlington, Virginia, 31. XII. 2006). Diplomirao je na City College u New Yorku 1943. te doktorirao na Sveučilištu Columbia 1949. Radio je na sveučilištima Toronto (1946–48) i Columbia (1950–56), Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju (1948–50. i, kao redoviti profesor sociologije, 1956–66), gdje je ujedno bio ravnatelj Instituta za međunarodne studije (1962–66), te, kao redoviti profesor političkih znanosti, na Harvardovu sveučilištu (1966–75), Hooverovu institutu Sveučilišta Stanford (1975–90) i Sveučilištu George Mason u Washingtonu (1990–2004., potom izabran u zvanje profesor emeritus). Bio je predsjednik Američke udruge za političku znanost (1979–80) i Američke udruge za sociologiju (1992–93) te član Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1962) i Nacionalne akademije znanosti (od 1973). Uredio je Enciklopediju demokracije (Encyclopedia of Democracy, I–IV, 1995). Proučavao je klasnu strukturu američkog društva, osobito položaj i funkciju elita te je razvio specifičnu oligarhijsku teoriju birokracije. U svojoj najpoznatijoj knjizi Politički čovjek: društveni temelji politike (Political Man: The Social Bases of Politics, 1960) analizirao je uvjete nužne za uspostavu i održanje demokracije, te je, potaknut Aristotelom, iznio ideju da će prosperitetnije i socijalno homogenije zemlje, sa snažnom srednjom klasom, vjerojatno biti demokratske, za razliku od siromašnijih i neegalitarnijih zemalja, koje će vjerojatno biti oligarhije ili tiranije (odnosno diktature ili totalitarni sustavi). Sa Steinom Rokkanom formulirao je teoriju društvenih rascjepa koja objašnjava uspostavu i stabilnost stranačkih sustava u Zapadnoj Europi, a pokazala se vrlo plodnom u istraživanjima stranaka i biračkog ponašanja u novim demokracijama. Četiri temeljna društvena rascjepa (centar–periferija, država–crkva, grad–selo, rad–kapital) rezultat su dvaju velikih povijesnih procesa (revolucija): nacionalne (izgradnja države) i industrijske revolucije (stvaranje kapitalizma), koje su dovele do oblikovanja posebnih interesa i političkih podjela institucionaliziranih u političkim strankama. Pisao je i o sindikatima, političkom mišljenju, socijalnim slojevima, krajnjoj desnici, ideji američke iznimnosti i dr. Ostala značajnija djela: Stranački sustavi i svrstavanja birača (Party Systems and Voter Alignments, suurednik sa S. Rokkanom i koautor, 1967), Revolucija i kontrarevolucija: promjena i postojanost u socijalnim strukturama (Revolution and Counterrevolution: Change and Persistence in Social Structures, 1968), Politika bezumlja: desni ekstremizam u Americi 1790–1970 (The Politics of Unreason: Right-Wing Extremism in America 1790–1970, 1970., koautor Earl Raab), Konsenzus i konflikt: eseji iz političke sociologije (Consensus and Conflict: Essays in Political Sociology, 1985), Kontinentalni rascjep: vrednote i institucije Sjedinjenih Država i Kanade (Continental Divide: The Values and Institutions of the United States and Canada, 1989), Američka iznimnost: mač s dvije oštrice (American Exceptionalism: A Double-Edged Sword, 1996), Stoljeće demokracije (The Democratic Century, koautor Jason M. Lakin, 2005).
