ljubice (Violaceae), porodica zeljastih ili drvenastih biljaka s 25 rodova i približno 800 vrsta raširenih u tropskom, suptropskom i umjerenom pojasu. Biljke su većinom trajne zeljaste, rjeđe jednogodišnje, a u nekih tropskih vrsta razvijaju se i polugrmoviti oblici. Imaju izmjenične ili nasuprotne listove različitih oblika. Listovi su najčešće srcoliki ili ovalni, s jasno izraženim palistićima, a cvjetovi imaju pet listića ocvijeća, od kojih je donji produžen u ostrugu koja sadržava nektar. Cvjetovi su nepravilni, dvospolni, pojedinačni ili u cvatovima. Oplođivanje se odvija s pomoću kukaca, osobito pčela i leptira, ali mnogobrojne vrste razvijaju i kleistogamne cvjetove koji se sami opraše (→ oprašivanje) i ne otvaraju se prema vanjskom svijetu. Plod je tobolac ili boba. Sjemenke često imaju elajosome koji privlače mrave pa se sjeme raspršuje s pomoću mrava (mirmekohorija). Najveći je i najpoznatiji rod ljubica (Viola) s približno 450 vrsta. U hrvatskoj je flori zastupljeno dvadesetak vrsta. Uz rubove šuma raste mirisava ljubica (Viola odorata); ugodno miriše pa se mnogo uzgaja. U listopadnim šumama česte su šumska ljubica (Viola reichenbachiana) i rutava ljubica (Viola hirta), dok je pasja ljubica (Viola canina) raširena na kiselim travnjacima trave tvrdače i u vrištinama, a visoka ljubica (Viola elatior) rijetka je biljka vlažnih travnjaka u istočnoj Hrvatskoj. Endemična jadranska ljubica (Viola suavis subsp. adriatica) važna je biljka primorskih točila, a dvocvjetna ljubica (Viola biflora) raste u planinskim šumama i u klekovini planinskoga bora. Korovne su poljska ljubica (Viola arvensis) i trobojna ljubica ili maćuhica (Viola tricolor). Mnogobrojne vrste ljubica sadržavaju alkaloide, glikozide i eterična ulja te se rabe u tradicijskoj medicini i kozmetici, dok se neke tropske vrste uzgajaju kao ukrasne sobne biljke. Najpoznatija je ukrasna vrtna ljubica (Viola tricolor var. maxima) nastala križanjem nekoliko vrsta (Viola tricolor, Viola altaica i Viola lutea). Viola tricolor i Viola arvensis bile su važne u ranim pokusima križanja u genetici.
