Maribor, grad na obalama Drave, u sjeveroistočnoj Sloveniji; 95 589 st. (2016). Po broju stanovnika drugi grad u Sloveniji. Kulturno je središte slovenskog dijela Štajerske sa sveučilištem (osnovano 1975). Ostatci gradskih zidina iz XIII–XVI. st., romanička katedrala iz XII. st. (poslije dograđivana), utvrđeni dvorac (Grad; gradnja započeta 1478; danas muzej), gradska vijećnica iz XVI. st., barokna crkva sv. Alojzija (XVIII. st.) i dr. crkve. U industriji vodeće mjesto zauzimaju metalna (poljoprivredni i drugi strojevi, radijatori, sanitarne armature; do sredine 1990-ih proizvodnja autobusa i kamiona u tvornici TAM), tekstilna, kemijska (Henkel) i prehrambena industrija. Uzvodno od grada nalazi se hidroelektrana Mariborski otok. Turizam (skijališta na Pohorju). Maribor je značajno prometno čvorište na međunarodnoj željezničkoj pruzi i cesti koja iz Austrije vodi prema Hrvatskoj te prema Ljubljani. Međunarodna zračna luka. – Područje Maribora i njegove okolice bilo je naseljeno već u brončano doba. Prvi poznati narod koji je ondje živio bili su Iliri, a njih je oko 400. pr. Kr. potisnulo keltsko pleme Taurisci. U rimsko doba na mjestu današnjega grada nalazila se riječna postaja. Srednjovjekovni Maribor nastao je ispod istoimene utvrde koju je u prvoj polovici XII. st. sagradio na brdu Piramidi Bernhard Spanheim, a prvi se put spominje 1164. Od kraja XII. st. Maribor je bio upravno središte zemaljskih knezova i posjed Traungauovaca (1147–92), Babenbergovaca (1192–1246), češkog kralja Otakara II. (1251–54., 1260–78), hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. (1254–60) i Habsburgovaca. God. 1209. spominje se kao trgovište, a 1254. kao grad, koji je potkraj XIII. ili početkom XIV. st. bio opasan gradskim bedemima; važno uporište na putu prema Jadranu. God. 1513. teško stradao u požaru. God. 1752. Maribor je postao sjedište okruga. Ondje je 1865. prihvaćen Mariborski program, kojim je zadržan postojeći status (nesjedinjene) Slovenije unutar Austrije. Za Kraljevine SHS bio je sjedište Mariborske oblasti (1921–29), poslije u sklopu Dravske banovine. Za njemačke okupacije (1941–45) iz Maribora je bilo raseljeno ili odbjeglo oko 10 000 ljudi. Teško je stradao u savezničkim bombardiranjima u posljednjoj fazi II. svjetskog rata. U drugoj polovici XX. st. bio je gospodarski najrazvijeniji grad u Sloveniji. God. 2012. izabran je za Europski grad kulture.
