STRUKE:

marina

ilustracija
MARINA Dalmacija, Bibinje-Sukošan

marina (amer. engl. < tal.), luka na obali mora, rijeke, jezera ili plovnoga kanala specijalizirana za potrebe nautičkoga turizma. Služi za prihvat, čuvanje i otpremu jahti i drugih športskih i rekreacijskih plovila, njihovu opskrbu gorivom, hranom i drugim potrepštinama, za popravak kvarova i oštećenja, pružanje meteoroloških podataka te za obavljanje carinskih i ostalih formalnosti.

Dobro zaštićen akvatorij marine sastoji se od ulaznoga dijela (bazena), prolaznoga bazena, stacionarnog i servisnoga bazena. Jahte se vežu okomito na gusto postavljene gatove u bazenima. Gatovi širine najčešće oko 2 m masivni su (od betona ili kamena) ili drveni, a kod većih dubina i morskih mijena obično su plutajući (pontonski); vezovi na gatovima nerijetko su opremljeni priključcima za vodu i struju. Obala je uređena već prema svojoj ulozi, a može biti operativna, privezna ili regulacijska. Opremljena je navozima, dizalicama i liftovima za spuštanje plovila u more i izvlačenje iz njega. Uz obalu, odnosno u sklopu kopnenoga dijela marine, obično se nalaze objekti za smještaj plovila na suhome, njihovo održavanje i popravak (suhi vezovi, hangari, radionice, servisi) te objekti i sadržaji kojima se osigurava udoban boravak, opskrba, razonoda i podmirenje drugih potreba posade plovila (hoteli, restorani, sanitarni čvorovi, trgovine, jaht-klubovi, igrališta, športski tereni, zelenilo, parkirališta), te recepcija, prostori uprave, carinarnice, lučke ispostave i dr.

U Hrvatskoj nautički turizam čini značajan dio turističke ponude, a s obzirom na razvedenost i prirodne ljepote obale ujedno je i najperspektivniji segment te ponude. Marine, zajedno s djelatnošću iznajmljivanja jahti (čarter), ostvaruju glavninu prihoda od nautičkoga turizma. Tako je 2010. u Hrvatskoj djelovalo 60 marina s približno 17 000 vezova. S 1200 vezova u moru i više od 500 na kopnu te s ukupnom površinom od 70 ha Marina Dalmacija, smještena u uvali između Bibinja i Sukošana, najveća je na hrvatskom dijelu jadranske obale, a veličinom ju slijede marine u Puntu, Puli, Umagu, Cresu, Dubrovniku i dr.

marina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38949>.